Izaberite zemlju
Izaberite svoju zemlju da biste pratili vijesti svojih lokalnih zastupnika u Europskom parlamentu:
Zemlje u nastavku ne objavljuju sadržaj na vašem jeziku. Izaberite državu ako želite pratiti vijesti na engleskom ili nacionalnim jezicima:
Izaberite jezik: Hrvatski
Što tražite?
27.09.2017
Sigurnost za Uniju i njezine građane: prema europskoj obrambenoj uniji
Međunarodni poredak utemeljen na pravilima koji su uspostavile liberalne demokracije suočava se s nezabilježenim izazovima. Istodobno je sigurnosno okružje oko EU-a i dalje vrlo nestabilno. Od juga do istoka Europi prijeti luk nestabilnosti.
Na jugu terorističke i zločinačke organizacije postaju sve brojnije potaknute nestabilnošću koja se širi uglavnom zbog propalih ili krhkih država od kojih nastaju područja bez uprave. Na istoku se nastavlja rat Rusije protiv Ukrajine, kao i nezakonito pripojenje Krima. Hibridne taktike, uključujući kibernetički terorizam i informacijsko ratovanje te energetsku politiku, posebno predloženi plinovod Sjeverni tok 2, osmišljene su ne samo radi destabilizacije Istočnoga partnerstva već i zapadnih demokracija. Tenzije na zapadnom Balkanu rastu.
Migracijska kriza na južnim i jugoistočnim granicama, uključujući pitanja povezana sa sigurnošću, velik su izazov za EU i njegove države članice i ti se problemi moraju zajednički riješiti. Vanjske i unutarnje sigurnosne prijetnje sada su čvrsto međusobno povezane.
Brexit i nesigurnosti koje su posljedica nove vlade SAD-a dodatno kompliciraju svjetski sigurnosni pejzaž. Ostajemo čvrsto predani transatlantskoj zajednici s vrijednostima i interesima koje dijelimo, a koji će biti najvažniji pojedinačni instrument za očuvanje europske sigurnosti u predvidljivoj budućnosti. Povećana suradnja i koordinacija EU-a u području sigurnosti i obrane neće se dogoditi na štetu NATO-a nego će ga dopuniti i ojačati te znatno povećati učinkovitost transatlantske suradnje. Mir i sigurnost više se ne mogu uzimati zdravo za gotovo.
Prema najnovijim podacima Europske obrambene agencije za 2015. oružane snage država članica čini 1,4 milijuna vojnika, što je više nego u Sjedinjenim Državama. Potrošnja država članica na obranu iznosi više od 200 milijardi eura. Učinkovitost te potrošnje znatno je niža nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Nedovoljna suradnja, koordinacija i sinergija te veliko udvostručenje i fragmentacija napora doprinose navedenome. Posljedica je toga da se novac poreznih obveznika troši uludo te se oslabljuju naši napori u području zajedničke obrane.
Trebamo primjenjivati cijeli paket političkih instrumenata koji sežu od meke do tvrde sile, od kratkoročnih do dugoročnih politika u području klasične vanjske politike koja obuhvaća bilateralna i multilateralna nastojanja u diplomaciji, razvojnu suradnju, hitnu potporu, sprečavanje kriza i strategije za razdoblja nakon sukoba, ali i održavanje i uvođenje mira. Građani su sve više zabrinuti za sigurnost i od Unije traže zaštitu. Stoga je krajnje vrijeme da EU preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Prije svega moramo zahvaliti civilnom i vojnom osoblju, koje broji više od pet tisuća, na njihovu svakodnevnom služenju u misijama i operacijama ZSOP-a na trima kontinentima. U tom kontekstu ponovno potvrđujemo svoju predanost postizanju cilja potrošnje na obranu od 2 % BDP-a ili više, ali i ostvarenju bolje potrošnje s pomoću više zajedničkih obrambenih projekata. EU u svojim redovima već ima vrhunske civilne stručnjake i mora ih moći brzo rasporediti. Reagirati brzo znači reagirati učinkovito. Trebalo bi uspostaviti europske snage civilne zaštite radi brzoga reagiranja na katastrofe, a i zajedničku europsku kiberpostrojbu za borbu protiv sve većih kibernetičkih prijetnji informatičko-komunikacijskoj infrastrukturi u Europi i državama članicama koje ugrožavaju normalno funkcioniranje institucija. Te zadaće zajednički su doprinos Europe sigurnosti naših građana. Kao iskaz potpore pripadnicima naših službi cijenimo povećanje potrošnje država članica na obranu. Taj trend treba održati, ojačati i koordinirati na europskoj razini.
Donošenje globalne strategije EU-a u lipnju 2016. označilo je prekretnicu u jačanju europske obrane. S nestrpljenjem očekujemo njezinu brzu i potpunu provedbu u institucijama EU-a i državama članicama.
Pozdravljamo predstavljanje europskog obrambenog akcijskog plana Europske komisije i predstavljanje novog obrambenog paketa, održano 7. lipnja 2017., koji je sredstvo za poboljšanje vojnih kapaciteta država članica. Ističemo da su se u Dokumentu za razmatranje o budućnosti europske obrane Europska komisija i sve veći broj država članica obvezale na osnivanje europske obrambene unije. Klub zastupnika EPP-a već je dugo vremena tražio upravo to.
Očekujemo konkretne provedbene korake kojima će se uzeti u obzir potrebe nacionalnih oružanih snaga. Na temelju naših prethodno preuzetih obveza u potpunosti podupiremo pokretanje pilot-projekta i pripremnog djelovanja o istraživanju u području obrane kao poticaja za buduće europske programe suradnje. Planirano koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane moglo bi poslužiti toj svrsi u poticanju razvoja kapaciteta, uklanjanju nedostataka i jamčenju optimalne uporabe nacionalnih planova potrošnje na obranu.
Nedavni napori država članica i visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice Europske komisije oko pokretanja stalne strukturirane suradnje (PESCO) idu u pravom smjeru. PESCO je poseban način pojačane, racionalne i učinkovite suradnje u području sigurnosti i obrane (npr. uspostava vojnog schengenskog prostora) kojom se okupljaju države članice koje bi mogle zajednički razvijati kapacitete, ulagati u zajedničke projekte ili stvarati multinacionalne sastave. To bi trebalo dovesti do više razine zajedničke ambicije u obrani.
Pozdravljamo nedavno osnivanje službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC) kao jezgre stalnog sjedišta u EU-u. Cijenimo inicijativu izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju. Time se EU-u omogućuje da pruža financijsku potporu izgradnji kapaciteta i jačanju otpornosti partnerskih zemalja.
Nedavnom zajedničkom izjavom EU-a i NATO-a suradnja bi se mogla podići na višu razinu. Pozdravljamo odobravanje 42 zajedničke inicijative EU-a i NATO-a radi jačanja suradnje i koordinacije između tih dviju organizacija, ali i radi jamčenja sigurnosti za europske građane. Očekujemo da će države članice obiju organizacija biti voljne i sposobne surađivati u područjima koja su ključna za sigurnost naših građana.
Svjesni smo da države članice imaju različita stajališta o sigurnosnoj i obrambenoj politici zbog povijesnih razloga i da su utvrđeni protokoli u raznim ugovorima EU-a kojima se potvrđuje ta činjenica.
Europska obrana više ne može biti najslabija karika u procesu integracije EU-a. Europljani moraju uzeti sudbinu u svoje ruke i ojačati obranu Europe, posebno s obzirom na to da prema Eurobarometru br. 85.1 iz lipnja 2016. polovica ispitanih građana EU-a smatra da je djelovanje EU-a nedovoljno te da bi dvije trećine tih građana željelo da se EU više angažira obvezivanjem država članica u pitanjima sigurnosne i obrambene politike.
U aktualnom složenom sigurnosnom okruženju EU ne može biti tek promatrač. Mirovna dividenda je prošlost. Naše vrijednosti i interesi dovode se u pitanje i vrijeme je za veću ambicioznost i njezino provođenje u praksu. Zbog svojih raznovrsnih civilnih i vojnih instrumenata vanjske politike, EU ima jedinstvenu mogućnost preuzimanja aktivne uloge. No kako bi se osigurao mir, trebamo biti spremni brzo i odlučno djelovati. To će se najbolje učiniti u okviru buduće europske obrambene unije.
3 available translations
Tablica sadržaja