DOKUMENT O STAJALIŠTU U POGLEDU BORBE PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA U EUROPSKOJ UNIJI

Uvod

Organizirani kriminal velika je prijetnja unutarnjoj sigurnosti Europske unije i sigurnosti naših građana. Raširenost kriminala narušava povjerenje u društvo i vlasti te ometa svakodnevni život običnih ljudi. Kriminal je prijetnja našem unutarnjem tržištu, slobodnom poduzetništvu i gospodarskom rastu. Nadalje, njime se Uniji i njezinim državama članicama nanosi financijska šteta i prijeti da će se ozbiljno narušiti vladavina prava, a time i funkcioniranje naših demokracija. 

Prema najnovijoj Europolovoj procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala ( SOCTA), više od 70 % kriminalnih mreža aktivno je u više od tri zemlje. Osim toga, učestalost i nasilnost aktivnosti kriminalnih mreža povećale su se, uz ravnodušnost prema posljedicama tih aktivnosti na nedužne žrtve. Europol ističe da organizirani kriminal unutar EU-a nikada nije bio veća prijetnja građanima i našim društvima nego danas. Organizirani kriminal istinsko je prekogranično pitanje i zajednički europski problem.

Kako bismo bili uspješni u borbi protiv organiziranog kriminala i razbijanju kriminalnih mreža (koje uključuju bande, mafiju, obiteljske klanove i organizacije provalnika), moramo učinkovitije surađivati i unutar EU-a i s međunarodnim partnerima te, prema potrebi, s javnim i privatnim sektorom i zauzeti jasan i odvažan pristup. Zajedničko razumijevanje prijetnje organiziranog kriminala i povezanih pojava, kao i zajednička protustrategija, ključni su za uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala. U tom bi smislu Okvirnu odluku Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala trebalo revidirati s ciljem utvrđivanja zajedničke definicije organiziranog kriminala.

Šest od deset kriminalnih mreža koristi se nasiljem u okviru svoje kriminalne djelatnosti. Nasilje je uglavnom povezano s trgovinom drogom, pri čemu četrdeset posto kriminalnih mreža sudjeluje u krijumčarenju, proizvodnji i prodaji nedopuštenih tvari. Šezdeset posto svjetskog heroina stavlja se na europsko tržište. Tržište droga temelj je sive ekonomije čija se vrijednost mjeri milijardama eura. Neke države članice, na primjer Nizozemska, istovremeno su među najvećim proizvođačima droge i među ključnim točkama za uvoz i distribuciju droga na cijelo tržište EU-a, s obzirom na to da se korisnici droga nalaze diljem EU-a. Stoga je borba protiv trgovine drogom prekogranično pitanje za koje su države zajednički odgovorne i koje zahtijeva koordinaciju na razini EU-a.

Trgovina ljudima, bilo u svrhu seksualnog iskorištavanja, izrabljivanja radne snage ili doniranja organa, jedno je od ključnih područja djelovanja organiziranog kriminala u kojem poduzetni kriminalci mogu ostvariti ogroman profit. Višeslojni pristup, koji se sastoji od praćenja traga novca, inteligentnog prikupljanja i razmjene podataka te kaznenog zakonika nulte tolerancije, mora biti u središtu naših napora za okončanje tog oblika modernog ropstva.

Time se također otvara pitanje ozbiljnog problema korupcije na svim razinama društva u našoj Uniji. U nedavnoj studiji procijenjeno je da se 60 % kriminalnih mreža upušta u korupciju. Korupcija kriminalnim mrežama omogućuje dobivanje informacija, pristup ili infiltraciju u luke i zračne luke te prelazak graničnih prijelaza radi krijumčarenja droge, oružja ili ljudi u Europsku uniju. Ona ne predstavlja prijetnju samo za unutarnju sigurnost Unije, nego i za vladavinu prava.

Iako je sloboda kretanja jedno od najvećih postignuća europske suradnje, otvorene granice koriste i kriminalne mreže za prekogranične kriminalne aktivnosti. Stoga je za zaštitu slobode kretanja diljem Unije ključno učinkovitije uhvatiti se u koštac s problemom prekograničnog organiziranog kriminala.

Više od pedeset posto osoba za koje se smatra da su članovi kriminalnih mreža u EU-u državljani su zemalja izvan EU-a, većinom zemalja zapadnog Balkana te istočnoeuropskih i sjevernoafričkih zemalja. To potvrđuje da se suradnja s trećim zemljama mora poboljšati kako bi se organizirani kriminal suzbio na njegovu izvoru i osiguralo učinkovito udaljavanje državljana trećih zemalja koji predstavljaju prijetnju unutarnjoj sigurnosti Unije. 

Klub zastupnika EPP-a jedina je politička snaga u Europskom parlamentu koja može ostvariti horizontalan i multidisciplinaran pristup borbi protiv organiziranog kriminala i pružiti sigurnost našim građanima.

 Jasan i odvažan pristup borbi protiv organiziranog kriminala

„Slijediti trag novca”

Financijska dobit glavni je motiv je za gotovo sve oblike organiziranog kriminala. Stoga ključna sastavnica plana za borbu protiv organiziranog kriminala mora biti pobrinuti se da se kriminal ne isplati. Međutim, trenutačno se zamrzne samo oko dva posto imovinske koristi ostvarene organiziranim kriminalom, a oduzme tek jedan posto, što znači da 99 % imovinske koristi ostaje na raspolaganju šefovima kriminalnih skupina u Europi. To je djelomično posljedica ograničenog pristupa informacijama o financijskim interesima i vlasništvu te ograničene prekogranične razmjene informacija. Također, kriminalci uspijevaju iskoristiti razlike među državama članicama u pogledu primjene pravila EU-a o sprečavanju pranja novca. Stoga tijela kaznenog progona i porezna tijela moraju raspolagati boljim operativnim i istražnim alatima za „praćenje traga novca” i brzo oduzimanje dobiti ostvarene nezakonitim aktivnostima. Odlučnim djelovanjem usmjerenim na povrat financijskih sredstava, među ostalim putem preventivnih oduzimanja ili oduzimanja temeljenih na vrijednosti, može se odvratiti kriminalne mreže od počinjenja prijevara na štetu Unije i na taj način zaštititi njezine financijske interese. Nadalje, potrebno je razviti snažan mehanizam koordinacije između financijsko-obavještajnih jedinica u EU-u s ciljem uspostave ujednačenijih pravila na razini EU-a i potpune provedbe pravila EU-a o uzajamnom priznavanju oduzimanja i zapljene imovine stečene kaznenim djelima.

Određene vrste organiziranog kriminala koje se temelje na obiteljskim vezama u velikoj su mjeri popraćene prijevarama u području socijalnih naknada. Ponekad, unatoč bogatstvu i vlasništvu nad nekretninama, luksuznim automobilima i drugom imovinom unutar određene klanske strukture ili obitelji, članovi tih struktura primaju socijalne naknade. U takvim istragama, pri utvrđivanju neobjašnjivo visokog bogatstva unutar obitelji ili klanske strukture, teret dokazivanja općenito bi trebali snositi osumnjičenici.

„Slijediti trag novca” morat će uključivati i ciljano djelovanje protiv vodstva kriminalnih mreža, kao i onih koje imaju financijsku korist od korupcije, koja kriminalnim mrežama omogućuje da se koriste krijumčarskim rutama prema EU-u i unutar njega. Sprečavanje ostvarivanja financijske dobiti kaznenim djelima trebalo bi biti prioritet.

Očito je da kriminalne mreže upotrebljavaju različite mjere za pranje novca ili skrivanje nezakonitih aktivnosti kroz legalne poslovne subjekte. Paket mjera za sprečavanje pranja novca, predložen u srpnju 2021., obuhvaća prijedlog nove Uredbe o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT), šestu direktivu o SPNFT-u te osnivanje novog tijela za sprečavanje pranja novca (AMLA). Ugled Europe posljednjih je godina pao zbog brojnih istaknutih skandala povezanih s pranjem novca. Jasno je da je praćenje imovine s ciljem otkrivanja slučajeva u kojima je imovina stečena „prljavim” novcem i dalje „izazovan problem”, unatoč višestrukim izmjenama zakonodavstva o sprečavanju pranja novca. I dalje nije jasno kako bi se sredstva nejasnog podrijetla mogla koristiti za stjecanje znatne imovinske koristi diljem EU-a. Potrebna su znatna poboljšanja u praćenju stvarnih krajnjih vlasnika poduzeća te visokovrijedne imovine i nekretnina, kao i bolje izvršenje provjera zakonitosti korištenih sredstava i dubinskih analiza stranke. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva na brzu i potpunu provedbu paketa mjera za borbu protiv pranja novca, uključujući brzo donošenje zakonodavnih prijedloga, kako bi se riješili nedostaci postojećeg zakonodavstva i u praksi osnažio funkcionalan okvir za borbu protiv pranja novca.

Organizirane kriminalne mreže svjesno zloupotrebljavaju pravnu administrativnu infrastrukturu, kao što su postupci izdavanja dozvola ili natječaja, kako bi pospješili svoje nezakonite aktivnosti. S obzirom na manjak prekogranične razmjene informacija među relevantnim upravnim tijelima i nedosljednu primjenu pravila o sprečavanju pranja novca unutar Unije, kriminalne skupine mogu relativno lako premještati svoje aktivnosti među državama članicama i tako izbjeći kazneni progon. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva na pojačanu prekograničnu suradnju upravnih tijela kako bi se spriječila i suzbila infiltracija organiziranog kriminala u zakonito gospodarstvo, dodatno na već postojeću suradnju tijela kaznenog progona i pravosudnu suradnju među državama članicama.

Potpunim i javnim registrom stvarnog vlasništva spriječilo bi se nezakonito korištenje pravnih subjekata. Klub zastupnika EPP-a podržava prijedlog Komisije iz srpnja 2021. o osnivanju tijela EU-a za sprječavanje pranja novca / financiranja terorizma (SPNFT). Klub zastupnika EPP-a zahtijeva da buduće tijelo za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma pruža pomoć nacionalnim nadzornim tijelima kako bi se poboljšala prekogranična suradnja i razmjena podataka, čime bi ta tijela postala učinkovitija, te da to tijelo nadzire neke od najrizičnijih prekograničnih obveznika iz financijskog sektora. Nadalje, Unija mora osigurati potpunu primjenu pravila EU-a o SPNFT-u na kriptovalute kako bi se spriječila njihova eventualna upotreba za pranje novca ili financiranje terorizma. Korištenje kriptovaluta od strane mreža organiziranog kriminala postalo je sve više zabrinjavajuće pitanje zbog nepostojanja zajedničkog regulatornog okvira i razine anonimnosti tih proizvoda. Iako lanac blokova već omogućuje dobru sljedivost transakcija, posebnu pozornost moramo posvetiti tehnologijama čiji je cilj prikrivanje izvora financijskih sredstava, kao i posrednicima koji se nalaze na sjecištu kriptovaluta i redovnog financijskog sustava.

Korištenje kriptovaluta nije izolirani problem samo u Europi. Klub zastupnika EPP-a stoga smatra da bi EU trebao pokrenuti i predvoditi rasprave o stvaranju zajedničkog međunarodnog okvira sa zemljama istih nazora, kao što su SAD, Australija i Ujedinjena Kraljevina, radi borbe protiv upotrebe kriptovaluta u nezakonite svrhe.

Utaja poreza područje je u kojemu je organizirani kriminal prouzročio posebno veliku štetu. Europski revizorski sud nedavno je istaknuo nedostatke u zakonodavstvu u području carinskih provjera i njegovoj primjeni, koji uzrokuju nedovoljnu usklađenost, procjenu rizika i razmjenu informacija diljem Unije. Time se organiziranom kriminalu pruža prilika za prijevaru Unije i njezinih država članica u vezi s prihodima.

Druga važna sastavnica prijevara u vezi s prihodima jesu prijevare povezane s porezom na dodanu vrijednost (PDV). Razina jaza PDV-a 2019. procijenjena je na 134 milijarde EUR. Prijevare u vezi s PDV-om, primjerice tzv. „kružne prijevare”, izravno utječu na proračun država članica, ali i na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u, a time i na sastav prihoda Europske unije. Klub zastupnika EPP-a ponovno ističe važnost digitalizacije i pojačane suradnje kako bi se brzo smanjio broj prijevara u vezi s PDV-om, a posebno tzv. kružnih prijevara. Bolja suradnja među poreznim tijelima, bolja dostupnost podataka, digitalizacija na temelju zajedničkih standarda ili zakonodavstva jedina su mogućnost za smanjenje gospodarskih troškova povezanih s poreznim gubicima, koji su djelomično povezani s organiziranim kriminalom. Klub zastupnika EPP-a očekuje zakonodavni prijedlog Komisije o modernizaciji sustava PDV-a, što se odnosi i na jačanje Eurofisca.

Kako bi borba protiv prijevara koje utječu na financijske interese Unije bila učinkovitija, Klub zastupnika EPP-a poziva na uspostavu središnje i interoperabilne baze podataka na razini Unije u kojoj će biti navedeni svi korisnici subvencija EU-a jer će se time znatno poboljšati identifikacija počinitelja prijevara i povrat sredstava od strane tijela kaznenog progona.

Kazne za sudjelovanje u korupciji moraju biti razmjerne šteti nanesenoj vladavini prava u Europskoj uniji i istodobno odvraćati od korupcije u budućnosti. Države članice trebalo bi potaknuti da u svojem nacionalnom zakonodavstvu povećaju kazne za korupciju.

Prema Globalnom barometru korupcije za 2021., 32 % građana EU-a smatra da se korupcija povećala u njihovoj zemlji. Daljnjih 44 % misli da je korupcija ostala na istoj razini kao i ranije.  Europska komisija objavila je 2017. da će prestati izdavati izvješće EU-a o borbi protiv korupcije, uz objašnjenje da je prvo (i jedino) izvješće iz 2014. pružilo potrebnu osnovu za budući rad. Međutim, s obzirom na to da se čini da se korupcija u Europskoj uniji pogoršala od 2014. te da na razini Unije još uvijek ne postoje usklađeni pravni okviri za borbu protiv korupcije, Klub zastupnika EPP-a zalaže se za ponovno uvođenje izvješća EU-a o borbi protiv korupcije. Za borbu protiv korupcije na svim razinama društva u Uniji ključno je da pravni okvir EU-a bude usklađeniji. U tom smislu Klub zastupnika EPP-a hitno poziva Komisiju da evaluira postojeće mjere i po potrebi predloži novo zakonodavstvo.

Buduća uloga agencija i tijela EU-a

Europol je jedna od najvažnijih agencija Europske unije u pogledu sprečavanja, odgovora i borbe protiv organiziranog kriminala. Aktualnom reformom mandata Agencije dodatno će se povećati njezin kapacitet za potporu državama članicama u borbi protiv organiziranog prekograničnog kriminala, posebno tako što će se Europolu omogućiti da pruži potporu državama članicama u identifikaciji osoba povezanih s visokorizičnim organiziranim kriminalnim skupinama i utvrđivanjem jasnih pravila za obradu velikih skupova podataka. Klub zastupnika EPP-a također smatra da bi Agenciji trebalo dodijeliti proširenu operativnu ulogu kako bi ona postala operativna policijska snaga. Za to će biti potrebna izmjena Ugovora, ali bit će ključno dobiti operativnu agenciju koja može pokretati istrage prekograničnog organiziranog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Unije i učinkovito pomagati državama članicama u istragama organiziranog kriminala. Od ključne je važnosti da Europol dobije dovoljno ljudskih i financijskih resursa za ispunjavanje svojih sadašnjih i budućih zadaća.

Jednako je važno ojačati i Eurojust kako bi se olakšale istrage i kazneni progon mreža organiziranog kriminala. Za ciljano djelovanje protiv vođa takvih kriminalnih mreža s ciljem njihova razbijanja bit će potrebni veći resursi i tješnja prekogranična suradnja.

Agencija EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) ima važnu ulogu u tome da policijski službenici steknu stručno znanje i vještine potrebne za suočavanje s novim izazovima koje predstavlja organizirani kriminal. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva tijela kaznenog progona diljem Unije da iskoriste osposobljavanja koja pruža ta agencija.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) imaju ključnu ulogu u istragama i kaznenom progonu kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a, što se odnosi i na prijevare, korupciju i zlouporabu sredstava EU-a. Stoga Klub zastupnika EPP-a potiče sve države članice da sudjeluju u radu Ureda europskog javnog tužitelja. 

Klub zastupnika EPP-a pozdravlja namjeru Komisije da ojača mandat Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) kako bi se osiguralo da ta agencija može dobiti važniju ulogu u utvrđivanju i rješavanju trenutačnih i budućih izazova povezanih s nedopuštenim drogama u EU-u.

Jačanje tih postojećih agencija i osiguravanje njihove operativne potpore državama članicama bit će ključno za zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala u Uniji. U tom smislu Klub zastupnika EPP-a poziva Komisiju da osigura potpunu provedbu mjerodavnih propisa i da redovito preispituje funkcioniranje suradnje agencija i država članica te da, prema potrebi, iznese prijedloge za osiguravanje učinkovite suradnje između pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona. Nadalje, ključno je da agencije dobiju ljudske i financijske resurse potrebne za ispunjavanje njihovih zadaća.

Operacija Sentinel operacija je za borbu protiv prijevara povezanih s Fondom EU-a za oporavak od bolesti COVID-19 koju prevodi Europol, a u njoj sudjeluju i Ured europskog javnog tužitelja, Eurojust i OLAF. Klub zastupnika EPP-a u potpunosti podržava tu operaciju kako bi se osiguralo da se inicijativom NextGenerationEU potpora u otklanjanju negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije pruža državama članicama, a ne da od nje korist imaju kriminalci. Slične operacije trebale bi se uspostaviti i za zaštitu financijskih interesa Europske unije.

Izmjena Direktive o vatrenom oružju iz 2017. uključivala je, među ostalim, odredbe za rješavanje problema velike opasnost od prepravljanja akustičnog oružja i drugih vrsta oružja sa streljivom bez projektila u pravo vatreno oružje. Međutim, države članice nisu u potpunosti ni prenijele ni provele Direktivu o vatrenom oružju. Klub zastupnika EPP-a očekuje od Komisije da se pobrine za potpunu provedbu Direktive o vatrenom oružju, posebno onih odredbi koje se odnose na oružje sa streljivom bez projektila. 

Upotreba podataka

Obrada podataka sastavni je dio svakodnevnog rada tijela kaznenog progona i pravosuđa. Okvir iz Prüma pokazao se važnim alatom u prekograničnoj suradnji u izvršavanju zakonodavstva jer se automatizirana razmjena otisaka prstiju, podataka iz registra vozila i podataka o DNK-u pokazala korisnom u borbi protiv organiziranog kriminala. S obzirom na sve veću važnost prikaza lica u forenzici, Klub zastupnika EPP-a podržava proširenje okvira iz Prüma na prikaze lica i druge kategorije podataka te pozdravlja zakonodavni prijedlog koji je u tom pogledu iznijela Komisija. Trebalo bi poticati daljnje razmjene o potrebnim kategorijama i širi dijalog o zajedničkim definicijama.

Kriminalne mreže pokazale su se fleksibilnima i sposobnima svoj modus operandi prilagoditi promjenjivim situacijama, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Tijela kaznenog progona nemaju jednaku fleksibilnost jer sve mjere koje poduzimaju moraju biti u skladu s pravnim zahtjevima. Pravni zahtjevi na koje se oslanjaju tijela kaznenog progona – i koje su obvezna poštovati – trebali bi omogućiti fleksibilnost u rješavanju tih novih izazova kako bi bili korak ispred kriminalnih mreža. Stoga Klub zastupnika EPP-a podržava prijedlog Komisije o kodeksu policijske suradnje jer će se njime lakše koristiti postojeći instrumenti EU-a i smanjiti fragmentiranost pravnog okvira za prekograničnu policijsku suradnju. Od ključne je važnosti da da se tijelima kaznenog progona pruže istražni alati potrebni za borbu protiv prekograničnog organiziranog kriminala.  U tom pogledu Klub zastupnika EPP-a podržava da se u novom kodeksu policijske suradnje pruži pravna osnova za tzv. „dragnet“ pretrese.

Tehnologija prepoznavanja lica i umjetna inteligencija posljednjih su se godina brzo razvile i mogu tijelima kaznenog progona pružiti dodatne alate za utvrđivanje i praćenje kriminalaca i kriminalnih aktivnosti. U tom pogledu Klub zastupnika EPP-a snažno pozdravlja proširenje mandata Europola, kojim će se toj agenciju Unije omogućiti projekti za istraživanje i inovacije u svrhu doprinosa razvoju algoritama i posebnih alata za izvršavanje zakonodavstva. Važno je na svim razinama ojačati vlastite inovacijske kapacitete Unije jer će se time smanjiti naša ovisnost o softveru razvijenom u trećim zemljama i osigurati usklađenost s našim visokim pravnim standardima. Korištenje digitalnih tehnologija povećalo je sposobnost kriminalaca da obavljaju svoje aktivnosti uz veću anonimnost, što je tijelima kaznenog progona otežalo njihove otkrivanje.  Klub zastupnika EPP-a smatra da bi upotreba najsuvremenijih tehnoloških instrumenata, uključujući prognostički rad policije, trebala biti omogućena u svrhu sprečavanje i borbe protiv organiziranog kriminala, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava i sloboda.

U vrijeme kada sve istrage organiziranog kriminala uključuju analizu podataka, ključno je nadležnim tijelima osigurati izravan pristup tim podacima. S obzirom na prekograničnu prirodu interneta, relevantni podaci često bivaju pohranjeni u drugoj jurisdikciji od one u kojoj je počinjeno kazneno djelo ili u kojoj se nalazi počinitelj. Ugovori o uzajamnoj pravnoj pomoći i Europski istražni nalog više nisu dovoljni s obzirom na potrebe tijela kaznenog progona u pogledu pristupa podacima jer postupci traju dugo i relevantni se podaci često brišu prije nego što pružatelj usluge zaprimi zahtjev za očuvanje ili dostavljanje podataka. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva na brzo zaključenje dugotrajnih pregovora o paketu o e-dokazima koji će tijelima kaznenog progona i pravosuđu pružiti alate za znatno brže dobivanje relevantnih podataka povezanih s određenim kaznenim djelom.  Primamo na znanje rasprave u Vijeću o daljnjim koracima u pogledu zadržavanja podataka i pozivamo Komisiju da iznese prijedloge za rješenja kojima bi se zadovoljile potrebe tijela kaznenog progona i pravosuđa, poštujući pritom sudsku praksu Suda EU-a o tom pitanju.

Jedan od izazova koji treba riješiti jest i povećano korištenje tehnologija za unapređenje zaštite privatnosti, kao što su šifriranje s kraja na kraj i onion routing, od strane organiziranih kriminalnih skupina kako bi prikrile svoja kaznena djela i sakrile svoj identitet na internetu. Klub zastupnika EPP-a podupire mjere za poboljšanje kibersigurnosti i osiguravanje privatnosti i zaštite osobnih podataka na internetu. Istodobno smatramo da je potrebno voditi se tzv. načelom jednakosti resursa te stoga pozivamo Komisiju da procijeni može li se pronaći regulatorno rješenje kako bi se omogućilo zakonito i ciljano pristupanje tijela kaznenog progona potrebnim podacima, uz poštovanje temeljnih prava. Nadalje, Klub zastupnika EPP-a potiče države članice da svojim nadležnim tijelima osiguraju odgovarajuću opremu, uključujući tehnološke alate, stručno znanje i osposobljavanje, za ispunjavanje njihovih zadaća i ostvarivanje zakonitog pristupa šifriranim informacijama povezanima s organiziranim kriminalom. Kad je riječ o osposobljavanju, tijela kaznenog progona također bi se trebala moći osloniti na stručno znanje CEPOL-a.  

Visokorizične kriminalne mreže

Sve češći problem s kojim se suočavaju mnoge države članice su visokorizične kriminalne mreže, posebno mafijaške, etničke i obiteljske organizacije te druge strukturirane mreže uključene u korupciju, nasilna djela, trgovinu drogom, ljudima i oružjem te pranje novca. Mnoge od tih mreža također stvaraju paralelne pravne sustave i kodekse časti, kojima se ograničavaju prava i slobode drugih, posebno djevojčica i žena.

Europol je izvijestio i o aktivnostima visokorizičnih kriminalnih mreža u području trgovine i iskorištavanja djece. Većina prijavljenih slučajeva potječe iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunjske i Slovačke. Klub zastupnika EPP-a žali zbog korištenja djece za prekogranične kriminalne aktivnosti i poziva države članice da ojačaju svoje službe za zaštitu djece kako bi se spriječilo da kriminalne mreže, a to se odnosi i na obiteljske klanove, novače i iskorištavaju maloljetnike za prosjačenje, kriminal, seksualno zlostavljanje ili brakove iz koristi. I dalje je od ključne važnosti što prije identificirati žrtve koje su unovačene u kriminalne mreže. Mogućnost da Europol u budućnosti izravno razmjenjuje informacije s privatnim stranama radi borbe protiv širenja materijala koji sadrži seksualno zlostavljanje djece predstavlja važan korak u tom smislu. Osim toga, nadležna tijela u državama članicama trebaju blisko surađivati kako bi odgovorile na modus operandi obiteljskih klanova koji se koriste geografskom raširenošću svojih mreža na više država članica, ili čak i na područja izvan EU-a, kako bi se maloljetnike premještalo u svrhu olakšavanja počinjenja kaznenih djela i prikrivanja njihova identiteta.

U tom smislu Klub zastupnika EPP-a također smatra da nedostatak odlučnog djelovanja protiv praksi prisilnog prosjačenja doprinosi održavanju tokova dobiti za kriminalne mreže i doprinosi pojačanom iskorištavanju ranjivih osoba i djece. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva Komisiju da predloži zajedničke mjere kako bi se okončalo prisilno prosjačenje u Uniji.

Klub zastupnika EPP-a pozdravlja odluku Vijeća da visokorizične kriminalne mreže proglasi prioritetom ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala/EMPACT-a za razdoblje 2022. – 2025. jer će se time poboljšati i ojačati suradnja među nadležnim tijelima u državama članicama, institucijama i agencijama Unije te trećim zemljama u borbi protiv visokorizičnih kriminalnih skupina. Uz potporu koju Europol već pruža za istrage država članica, u okviru Europola trebalo bi osnovati posebnu jedinicu zaduženu za visokorizične kriminalne mreže kako bi se prikupilo znanje i iskustvo o tome kako identificirati te vrste mreža i boriti se protiv njih.

Nadalje, Klub zastupnika EPP-a pozdravlja činjenicu da su kaznena djela protiv okoliša također jedan od prioriteta u ciklusu politika EU-a/EMPACT-u za razdoblje 2022. – 2025. jer su brojne kriminalne mreže uključene i u bacanje kemijskog otpada nastalog proizvodnjom sintetičkih droga i u nezakonitu trgovinu otpadom te ugroženim vrstama i biljkama. U tom pogledu Klub zastupnika EPP-a poziva da se veća pozornost i napori ulože u borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša. 

Organizirani kriminal u vezi s imovinom pridonosi osjećaju nesigurnosti među običnim građanima Unije. U studiji koju je naručio Europski parlament istaknuta je potreba za holističkim pristupom među državama članicama kojim bi se „spriječile prilike za kriminalne aktivnosti te spriječila i kontrolirala kaznena djela”. U tom pogledu Klub zastupnika EPP-a potiče da se više mjera poduzima na razini Unije; na primjer stvaranjem zajedničkih baza podataka o imovini visoke vrijednosti, kao što su vozila ili motorni brodovi, čime bi se tijelima kaznenog progona i carinskim tijelima u državama članicama omogućila identifikacija ukradene robe. To bi zatim dovelo do većeg broja kaznenih progona i povećalo osjećaj sigurnosti među građanima. 

Europska komisija utvrdila je da je vatreno oružje „žila kucavica organiziranog kriminala u Europi”. Izmjena Direktive o vatrenom oružju iz 2017. uključivala je, među ostalim, odredbe za rješavanje problema velike opasnost od prepravljanja akustičnog oružja i drugih vrsta oružja sa streljivom bez projektila u pravo vatreno oružje. Međutim, države članice nisu u potpunosti ni prenijele ni provele Direktivu o vatrenom oružju. Klub zastupnika EPP-a očekuje od Komisije da se pobrine za potpunu provedbu Direktive o vatrenom oružju, posebno onih odredbi koje se odnose na oružje sa streljivom bez projektila. Nadalje, Klub zastupnika EPP-a pozdravlja i podržava mjere predložene u akcijskom planu Komisije o trgovini vatrenim oružjem za razdoblje 2020. – 2025.

Učinkovita kontrola granica

Oružja, droga i druga nezakonita roba, ali i ljudska bića, uključujući djecu, rutinski se krijumčare u EU i to je glavni izvor prihoda kriminalnih mreža. Učinkovitija kontrola na vanjskim granicama EU-a, uključujući sustavne provjere u relevantnim informacijskim sustavima, posebno u sustavu ulaska/izlaska i Eurodacu, ključna je za otkrivanje i sprečavanje krijumčarenja, čime bi se znatno oslabile kriminalne mreže. U tom je pogledu potrebna bolja obavještajna suradnja između država članica, trećih zemalja i agencija EU-a kako bi se učinkovito spriječilo i suzbilo krijumčarenje i trgovina ljudima, među ostalim i u neformalnim forumima za razmjenu obavještajnih podataka.

Klub zastupnika EPP-a pozdravlja preinaku Zakonika o schengenskim granicama koju je Komisija predstavila 14. prosinca 2021. Klub zastupnika EPP-a radit će na izradi konsolidiranog Zakonika o schengenskim granicama kojim će se učinkovito spriječiti ulazak državljana trećih zemalja koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom poretku Europske unije. 

Klub zastupnika EPP-a pozdravlja namjeru Komisije da ažurira Direktivu 2004/82/EZ o sustavu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima jer ona predstavlja važan alat u borbi protiv krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima te poziva da se posebna pozornost posveti krijumčarenju maloljetnika bez pratnje i trgovini njima.  Revizorski sud nedavno je utvrdio nedostatke u doprinosima država članica, posebno u pogledu razmjene podataka i informacija, što utječe na operacije Agencije Europske unije za graničnu i obalnu stražu (EBCGA) za osiguravanje vanjskih granica EU-a. Te je nedostatke potrebno ukloniti kako bi Agencija mogla biti djelotvornija u ispunjavanju svojih zadaća. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ključna je agencija EU-a i potrebno ju je dodatno ojačati, posebno u pogledu osoblja, kako bi se odgovorilo na sve veći pritisak uz vanjske granice. U tom smislu Klub zastupnika EPP-a u potpunosti podržava da se do 2027. uspostave stalne snage europske granične i obalne straže s 10 000 pripadnika. S obzirom na sve veću odgovornost i potrebe Agencije u sve složenijem geopolitičkom kontekstu, Komisija bi trebala pružiti smjernice za rješavanje tih novih izazova i poduprijeti njezine službenike koji djeluju u naše ime.

Bit će ključno poboljšati prekograničnu suradnju u području graničnih kontrola i borbe protiv mreža nezakonite trgovine i krijumčarenja. Potrebno je poboljšati suradnju u pogledu istraga, identifikacije i kaznenog progona, i unutar EU-a i s trećim zemljama, kako bi se ciljano djelovalo protiv vođa tih skupina i izrekle kazne koje bi poslužile kao sredstvo odvraćanja od novačenja novih osoba u kriminalne mreže. U tom smislu Klub zastupnika EPP-a pozdravlja Komisijinu Strategiju EU-a za suzbijanje trgovine ljudima za razdoblje 2021. – 2025. i poziva države članice da povećaju napore u borbi protiv kaznenih djela nezakonite trgovine i krijumčarenja. 

Sloboda kretanja jedno je od temeljnih prava danih građanima Unije i jedno od najvećih postignuća Europske unije. Zaštita slobode kretanja podrazumijeva da se ta sloboda ograniči za osobe koje je zloupotrebljavaju. Državama članicama trebalo bi olakšati protjerivanje i zabranu ponovnog ulaska građanima EU-a koji su proglašeni krivim za počinjenje kaznenih djela na njihovom državnom području. To zahtijeva izmjenu Ugovora, no nužno je spriječiti kriminalce da zloupotrebljavaju slobodu kretanja. Nadalje, građani EU-a osuđeni za kazneno djelo u jednoj državi članici u pravilu bi zatvorsku kaznu trebali izdržavati u svojoj zemlji državljanstva. To zahtijeva ažuriranje Okvirne odluke Vijeća 2008/909/PUP.

Mreže organiziranog kriminala za krijumčarenje ljudi u Europsku uniju često upotrebljavaju krivotvorene ili izmijenjene putne isprave, uključujući putovnice, nacionalne osobne iskaznice, schengenske vize i boravišne dozvole. Pravila EU-a donesena 2019. radi dodatnog usklađivanja osobnih iskaznica i boravišnih isprava koje izdaju države članice te jačanja njihove sigurnosti pomoći će u borbi protiv krivotvorenja isprava. Također, uspostavom zajedničkog repozitorija podataka o identitetu i sustava otkrivanja višestrukih identiteta znatno će se poboljšati sposobnosti policije i službenika graničnog nadzora za identifikaciju državljana trećih zemalja i otkrivanje prijevara. Međutim, potrebne su daljnje mjere kako bi se učinkovito spriječilo krivotvorenje isprava. Države članice moraju svojim nadležnim tijelima osigurati dostatna sredstva za utvrđivanje, sprečavanje i kazneni progon prijevara povezanih s identitetom i ispravama. Nadalje, države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim pravom predvide odgovarajuće kazne, kako za falsificiranje i krivotvorenje osobnih isprava, tako i za njihovu uporabu. Novi europski informacijski sustavi trebali bi do 2023. postati operativni i interoperabilni, a postojeće baze podataka EU-a revidirane.  Klub zastupnika EPP-a posebno naglašava važnost što skorijeg dovršetka revizije baze podataka EURODAC.

Osim mjera protiv krivotvorenih dokumenata i nezakonitog ulaska na područje Unije, Klub zastupnika EPP-a ponovno poziva na ukidanje takozvanih „zlatnih viza” i „programa dodjela državljanstva na temelju ulaganja”, još uvijek dostupnih u mnogim državama članicama, jer se organizirane kriminalne skupine izvan EU-a njima često koriste kako bi olakšale pranje novca, korupciju i utaju poreza.

Pojačana suradnja među državama članicama i s trećim zemljama

Prekogranična suradnja među tijelima kaznenog progona država članica pokazala se neprocjenjivom tijekom pandemije bolesti COVID-19. Kako bi se potaknula tješnja suradnja i pružila potpora službenicima u njihovu angažmanu, trebalo bi dodatno promicati i proširiti program razmjene za policijske službenike kojim upravlja CEPOL, a koji je osmišljen po uzoru na program Erasmus. Već postojeća suradnja među određenim državama članicama mogla bi pružiti smjernice za novu suradnju. Kako bi se pokazala europska dodana vrijednost, trebalo bi osmisliti jedinstvenu operativnu značku.

Uspjeh operacije Trojan Shield i uspješne zajedničke istrage nizozemske i francuske policije uz potporu Europola i Eurojusta, koje su uključivale razbijanje šifrirane telefonske mreže u raširenoj uporabi među kriminalnim mrežama („Encrochat”), ističe važnost nastavka tijesne policijske i pravosudne suradnje među državama članicama i s međunarodnim partnerima. I, nakon njezina povlačenja iz EU-a, s Ujedinjenom Kraljevinom.
Razmjena podataka i relevantnih informacija između nadležnih tijela država članica i relevantnih trećih zemalja preduvjet je za učinkovitu suradnju u sprečavanju, otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu prekograničnog organiziranog kriminala.  U tom smislu Klub zastupnika EPP-a izražava žaljenje zbog toga što je posljednjih godina operativna suradnja između nadležnih agencija Unije te nadležnih tijela država članica i trećih zemalja bila otežana. Uzrok tome je što su pravila i načela utvrđena u primjenjivom zakonodavstvu Unije o zaštiti osobnih podataka i sudskoj praksi Suda EU-a otežala Uniji sklapanje međunarodnih sporazuma s trećim zemljama u tom području.

 EU mora dobiti zakonodavstvo o zaštiti osobnih podataka kojim se također uzima u obzir akutna potreba za tješnjom suradnjom među državama članicama radi zaštite njegovih građana i unutarnje sigurnosti. Od ključne je važnosti da Europol nastavi s trećim zemljama razmjenjivati osobne podatke u vezi s organiziranim kriminalom.

Klub zastupnika EPP-a stoga pozdravlja činjenicu da je Komisija u lipnju 2021. donijela prvu odluku o primjerenosti u skladu s Direktivom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koja se odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu jer se njome omogućuje nastavak prijenosa osobnih podataka u svrhu borbe protiv organiziranog kriminala. Primamo na znanje napredak pregovora o međunarodnom sporazumu kojim će se Europolu omogućiti razmjena osobnih podataka s Novim Zelandom. Međutim, izražavamo žaljenje zbog toga što je u posljednje tri godine ostvaren vrlo mali ili nikakav napredak u pregovorima o sličnim sporazumima s osam zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) i, posebno, s Izraelom.

U nekim državama članicama, kao što su Nizozemska i Švedska, došlo je do povećanja stope ubojstava, posebno zbog povećanja broja ubojstava vatrenim oružjem. Nezakonito vatreno oružje u Europsku uniju uglavnom se krijumčari sa zapadnog Balkana te iz Ukrajine i Moldove. Kako bi se prekinuo taj ciklus, ključno je ojačati operativne kapacitete nadležnih agencija u tim trećim zemljama i poboljšati suradnju i razmjenu informacija.

Kao što je već navedeno, većina članova kriminalnih mreža aktivnih u Uniji potječe sa zapadnog Balkana te iz istočne Europe ili sjeverne Afrike. Treće zemlje koje su dio Istočnog partnerstva ili imaju status zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u moraju pojačati svoj rad u borbi protiv kriminalnih mreža i novačenja u te mreže. S druge strane, EU bi trebao pomoći trećim zemljama u njihovim aktivnostima borbe protiv mreža organiziranog kriminala, vodeći se pritom načelom „više za više”.

Trgovina ljudima kazneno je djelo s izraženim međunarodnim i prekograničnim karakterom koje predstavlja izazove u pogledu otkrivanja, istrage, prikupljanja dokaza, nadležnosti, izručenja i uzajamne pravne pomoći. Klub zastupnika EPP-a stoga poziva države članice da pojačaju međusobnu suradnju, kao i suradnju s agencijama EU-a, posebno s Europolom i Eurojustom. U tom pogledu Klub zastupnika EPP-a iščekuje zajednički pravni okvir za učinkovit prijenos kaznenih postupaka među državama članicama, predviđen za drugu polovicu 2022. Nadalje, Klub zastupnika EPP-a naglašava da su bliska suradnja i angažman s trećim zemljama ključni za sprečavanje trgovine ljudima, razbijanje mreža za trgovinu ljudima i krijumčarenje te za kazneni progon odgovornih osoba. Klub zastupnika EPP-a pomno će pratiti potpunu provedbu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa.

ZAKLJUČAK

Nacionalna sigurnost primarna je odgovornost država članica, ali prijetnja koju organizirani kriminal predstavlja za EU zahtijeva zajednički europski odgovor. Aktivnosti prekograničnih kriminalnih mreža ozbiljna su prijetnja unutarnjoj sigurnosti Europske unije.

Ključna mjera za borbu protiv organiziranog kriminala jest onemogućiti poslovne modele kriminalnih mreža i osigurati da se kriminal nikada ne isplati. Za to će biti potreban sveobuhvatan pristup u skladu s načelom „slijediti trag novca” kako bi se zamrznula i zaplijenila imovina takvih mreža i ciljano djelovalo protiv njihovih vođa. Nadalje, Unija mora pojačati borbu protiv korupcije jer ona predstavlja istinsku prijetnju vladavini prava i demokraciji u Europskoj uniji.

Postojeće agencije i tijela, kao što su Europol, Eurojust, EPPO i OLAF, imaju središnju ulogu u istragama i kaznenom progonu kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije te u pružanju potpore državama članicama u njihovim istragama i kaznenim progonima. Od ključne je važnosti osigurati da te agencije i tijela dobiju odgovarajuće financijske i ljudske resurse te zakonodavne okvire kako bi mogli učinkovito ispuniti svoje zadaće.

Osim operativnih alata za tijela kaznenog progona država članica i njihove prekogranične suradnje, Europskoj uniji potrebne su istinske, operativne i funkcionalne policijske snage kojima bi se dopunio rad država članica. Za borbu protiv organiziranog kriminala treba donijeti i odgovarajuće zakone i propise.