Kölnska deklaracija o konkurentnosti

Radna mjesta i rast ostvaruju se zahvaljujući privatnim inicijativama, inovativnim poduzetnicima i novoosnovanim poduzećima. Političari koji obećavaju nešto drugo samo pripremaju teren za populiste. Budući da EU i nacionalne vlade mogu samo postaviti okvirne uvjete, njihov zadatak je golem. Samo ako uspijemo ispravno postaviti uvjete Europa će vratiti konkurentnost i biti u stanju očuvati svoj europski socijalni model koji se u ovom trenutku suočava s oštrom globalnom tržišnom konkurencijom. Samo u tom slučaju Europljani će pronaći nova radna mjesta i samo na taj način ćemo ostvariti naš cilj o 20-postotnom udjelu konkurentne industrije u BDP-u te ćemo uspjeti  ponovno industrijalizirati Europu. Iz tog razloga obvezujemo se na sljedeće strukturne reforme na europskoj i nacionalnoj razini.

Dok populisti tvrde da rezanje javnog duga znači gubitak suverenosti, istina je drugačija: smanjenje razine duga znači vraćanje suverenosti i povećanje financijskih sredstava naših vlada s obzirom na to da još uvijek visoke razine javnog duga dovode do nedovoljnih rezervi za savladavanje mogućih novih šokova, čime se smanjuje kapacitet ulaganja.

• Ustrajemo u tome da se usuglašena pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu u potpunosti i dosljedno primjenjuju i provode kako bi se vratilo povjerenje privatnih ulagača.

Pristup nove Komisije je ispravan: Europa mora djelovati razmjerno izazovima s kojima se suočava. Konsolidiranje u prvom redu znači primjenjivanje postojećih pravila, jamčenje jednakih uvjeta i ubiranje plodova jedinstvenog tržišta kao motora rasta EU-a, a bez ikakvih troškova.

• Potičemo Komisiju da prati načela proporcionalnosti i supsidijarnosti te da im posveti odgovarajuću pozornost. Tržište dobara treba ojačati boljim nadzorom nad tržišnim operaterima, proizvodima te nacionalnim pravilima i zakonima.
• Potičemo Komisiju da dodatno ojača postupak Europskog semestra i da poveća odgovornost na nacionalnoj razini usmjerenjem svojih prijedloga na ciljana, glavna područja reforma. Zauzvrat, države članice moraju se obvezati na bolju provedbu.

Politika tržišnog natjecanja EU-a nužna je za funkcioniranje europskog socijalnog tržišnog gospodarstva i ostvarivanje punog potencijala unutarnjeg tržišta.

• Pozivamo na strogu primjenu europskog i nacionalnog prava o tržišnom natjecanju s pomoću nadzora nad nepoštenim tržišnim praksama i njihovim ograničavanjem, a do kojih dolazi zbog monopola i dominantnih tržišnih pozicija.
• Politika tržišnog natjecanja mora biti usklađena sa strateškim ciljevima EU-a i omogućavati konkurentnost europskih poduzeća na globalnom tržištu.

Mogli bismo ostvariti dodatnih 4 posto BDP-a daljnjim integriranjem jedinstvenog tržišta, a posebno digitalnog područja. Želimo ostvariti globalno konkurentno, inovativno i na građane usmjereno jedinstveno digitalno tržište. Da bi ostala konkurentna naša se industrija mora digitalizirati.

• U odnosu na „schengensko područje” Klub zastupnika EPP-a ističe važnost otvorenih granica za europsku konkurentnost. Podržavamo sve napore kako bi se u potpunosti očuvao taj stup europskih integracija unatoč problemima prouzročenima izbjegličkom krizom.
• Smatramo da se potrošače ne može diskriminirati na temelju njihove zemljopisne lokacije. Treba riješiti diskriminirajuće prakse kao što je neopravdano uskraćivanje pristupa na temelju zemljopisne lokacije. Smatramo da treba otkloniti zapreke prekograničnom razvoju e-trgovine.
• Želimo ubrzati digitalizaciju europske industrije ciljanim osposobljavanjem informatičkih vještina, stvaranjem mreža i potrebnom infrastrukturom. Sve države članice moraju odlučno promicati uvođenje infrastrukture i uporno slijediti put industrijske digitalizacije, uz koordinaciju Komisije u pogledu standardizacije. 
• Želimo da se Europa zalaže za politiku kojom se podupiru ulaganja u vezi s novim tehnološkim razvojem, u što spadaju 5G, tehnologija velikih podataka (Big Data), računalstvo u oblaku i internet stvari (Internet of Things).

Europa nije ni približno ostvarila svoj cilj da 3 posto BDP-a izdvoji za istraživanje i razvoj, a posebno se suočava s problemima u ostvarivanju dva postotka predviđenih za privatnu potrošnju. Napredak u tom pogledu moguć je samo ako promijenimo pravni i financijski okvir.

• Želimo poboljšati okruženje za istraživanja, posebno za MSP-ove i novoosnovana poduzeća, i to uklanjanjem birokratskih prepreka, unapređenjem regulatornog okvira (npr. stečajno pravo, trgovački zakonik, pristup rizičnom kapitalu) i podupiranjem supsidijarnih poduzeća usmjerenih na istraživanje.
• Klub zastupnika EPP-a želi pretvoriti inovativna istraživanja u stvarne poslovne modele. U tu svrhu potrebna je bolja povezanost i suradnja između različitih programa EU-a za financiranje. Stoga podupiremo planove Komisije o vodiču za MSP-ove.

Naš je Klub konstantno radio na tome i dalje će nastojati promicati konkretne projekte koje je predložila Komisija kako bi se pojednostavnili uvjeti financiranja za MSP-ove, uključujući rizični kapital i druge oblike vlasničkog financiranja s obzirom na to da se osam od deset radnih mjesta otvara u MSP-ovima.

• Oslanjajući se na akcijski plan Komisije o izgradnji unije tržišta kapitala, Klub zastupnika EPP-a u prvom će redu pregovarati o pravilima sigurnosti i rizičnom kapitalu kako bi se MSP-ovima, obiteljskim i novoosnovanim poduzećima ponudio atraktivan okvir.
• Samo 13 % naših MSP-ova posluje izvan granica EU-a; EU bi stoga trebao poduprijeti internacionalizaciju MSP-ova. Zalagat ćemo se za to da naši MSP-ovi steknu veći udio na tržištu izvan EU-a.
• Pozivamo Komisiju da poboljša okvir za financiranje banaka i da zadrži faktor potpore MSP-ovima za kapitalne zahtjeve.
• I dalje ćemo podupirati odgovarajuće financiranje proračunskih instrumenata i programa kojima se privatnim poduzećima olakšava pristup financiranju,  s posebnim naglaskom na MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima. Kohezijska politika glavni je strateški instrument Unije usmjeren na učinkovitost koji je namijenjen ulaganjima u rast i radna mjesta te je usko povezan s Europskim semestrom. Ističemo važnost većeg usklađivanja ulaganja u okviru kohezijske politike s ulaganjima u okviru drugih politika Unije stvarajući time sinergije i povećavajući učinak poluge. Svi fondovi EU-a, posebno Europski fond za strateška ulaganja moraju biti usmjereni na povećanje konkurentnosti našeg proizvodnog sektora.

Kod stvarne dobi za umirovljenje treba uzeti u obzir duži životni vijek i demografski trend. Vlade EPP-a dokazale su da se time olakšava stabilizacija doprinosa za socijalno osiguranje pružajući poticaj otvaranju radnih mjesta uz stabiliziranje javnih financija.

• Pozivamo na usklađivanje mirovinskog sustava s demografskom situacijom i pružanje ciljanih poticaja za zapošljavanje starijih radnika.

Učinkovita tržišta rada ključna su za otvaranje novih i stabilnih radnih mjesta.

• Tražimo od država članica da svoja tržišta rada učine fleksibilnijima te da izbjegavaju zapošljavanje na nesigurnim radnim mjestima. Države članice moraju jačati mjere za smanjenje neprijavljenog rada i povećanje sudjelovanja na tržištu rada, posebno za mlade ljude, uz smanjenje poreza na rad kako bi se rad isplatio i zadržali ukupni prihodi od poreza.
• Mobilnost radne snage u Europi mora se povećati unapređenjem mogućnosti zapošljavanja  radnika u inozemstvu s pomoću potpunog priznavanja vještina i kvalifikacija te snažnim naporima u smislu poboljšanja jezičnih kompetencija naše radne snage.
• Primjenjujući pristup najbolje prakse, države članice trebale bi učiti jedne od drugih, na primjer uspostavljanjem dualnih sustava strukovnog osposobljavanja koji su se dokazali posebno svrsishodnima u poučavanju vještina relevantnih na tržištu rada. „Strategija Komisije o novim vještinama” u tom pogledu može dati važan impuls.
• Treba poduzeti sve napore kako bi se povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada s posebnim naglaskom na poticanju žena poduzetnica.
• Institucije EU-a i cjelokupna javna uprava moraju raditi na tome da se zajamči da građani EU-a raspolažu sa svim danas potrebnim digitalnim vještinama. Cjeloživotnim učenjem moramo osigurati da te vještine idu ukorak s tehnološkim razvojem.
• Potrebna je promjena u poduzetničkoj kulturi u pravcu fleksibilnih i atraktivnijih uvjeta rada, prije svega kako bi se odoljelo žestokoj međunarodnoj konkurenciji stručne radne snage.

Građani i poduzeća s pravom očekuju učinkovitu javnu upravu, što je i jedan od kriterija za pristupanje EU-u. Zbog sve veće međusobne ovisnosti na unutarnjem tržištu kvaliteta javne uprave dobila je na važnosti kao faktor konkurentnosti. Ipak, previše je primjera u kojima se administrativnim preprekama povećava trošak poslovnih subjekata, posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, otežavajući inovacije i otvaranje radnih mjesta.

• Mi inzistiramo na obveznom testu utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća. U svakoj procjeni utjecaja mora se analizirati utjecaj na MSP-ove, smanjiti regulatorno opterećenje, spriječiti i smanjiti troškove birokracije.
• Pozivamo države članice i Komisiju da uspostave djelotvornu, učinkovitu i transparentnu javnu upravu na svim razinama vlasti koristeći se u potpunosti instrumentima e-uprave s obzirom na to da javna uprava ne može biti pošteđena digitalizacije.

Energetika je jedan od ključnih elemenata u određivanju konkurentnosti europskog gospodarstva, a osobito naše industrije. Energetskom i klimatskom politikom EPP-a jača se industrijska konkurentnost Europe jer težimo zaokretu trenutačnog procesa deindustrijalizacije prema ponovnoj industrijalizaciji Europe.

• Naš je cilj zajamčiti našim kućanstvima i poduzećima, a posebno industrijskim potrošačima, stabilnu, pametnu i održivu opskrbu energijom po razumnoj cijeni.
• Uklanjanje prepreka slobodnom toku energije preko granica ključno je za izgradnju europske energetske unije.