Izaberite zemlju
Izaberite svoju zemlju da biste pratili vijesti svojih lokalnih zastupnika u Europskom parlamentu:
Zemlje u nastavku ne objavljuju sadržaj na vašem jeziku. Izaberite državu ako želite pratiti vijesti na engleskom ili nacionalnim jezicima:
Izaberite jezik: Hrvatski
Što tražite?
23.02.2015
Dokument o rastu
Europa je još uvijek najbolje mjesto za život u ovim nestalnim vremenima. Želimo obraniti naše socijalno tržišno gospodarstvo u globaliziranom svijetu, a i zbog zabrinjavajućih demografskih trendova. Kako bismo to ostvarili, moramo postati konkurentniji i istražiti mogućnosti Europe za rast. Želimo zadržati konkurentnu industriju i proizvodnju u Europi, a ne izvoziti poslove i (sve veće) onečišćenje u ostale dijelove svijeta.
Želimo da Europa vrati svoj položaj lidera u području istraživanja, inovacija i obrazovanja. Države članice odgovorne su za brojna važna područja kao što su strukturne reforme, fleksibilna tržišta rada i konkurentnost, što se najbolje može postići uz potporu funkcionalnog i stvarnog dijaloga sa socijalnim partnerima. Bez socijalne pravde nema ni trajne stabilnosti. Funkcionalno socijalno tržišno gospodarstvo u svakom je slučaju temelj za stvaranje novih radnih mjesta.
Kako je navedeno u Ugovoru iz Lisabona, Unija radi na „visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka”. Europa ima ključnu ulogu i mnogi aspekti njezina doprinosa izneseni su u studiji Troškovi neujedinjene Europe. U sljedećih pet godina novog saziva i na temelju svojih „Prioriteta” usvojenih u Albufeiri, Klub zastupnika EPP-a usmjerit će svoj rad na sljedećih pet prioriteta radi poticanja održivog rasta i otvaranja radnih mjesta, posebice za mlade Europljane koji su trenutno u najvećem broju nezaposleni.
Bez stabilnosti nema ni trajnog rasta. A bez rasta nema ni trajne stabilnosti. Fiskalni problemi u jednoj državi članici ne utječu samo na njezine stanovnike nego i na gospodarstvo i radna mjesta u cijelom EU-u. Države članice i Unija posljednjih su godina naporno radile kako bi nam vratile povjerenje u fiskalnu stabilnost i financijska tržišta.
Prebrodili smo najgori dio oluje i Europa se polagano, ali sigurno vraća održivom rastu. Rizici su, međutim, i dalje prisutni, no ponovno uspostavljen kredibilitet ne smije se dovesti u pitanje. Pravila Pakta o stabilnosti i rastu, okvira makroekonomskog nadzora te paketa od dvije mjere i paketa od šest mjera moraju se u potpunosti provoditi i poštovati. Ne smije doći ni do kakvih politički motiviranih promjena i ustupaka.
Budu li se danas odgovorno donosili održivi proračuni i ostvarivala pametna ulganja, buduće generacije neće biti opterećene novim dugovima. Države članice trebaju poštovati dobro usmjerene preporuke izdane za svaku državu pojedinačno iznesene u okviru Europskog semestra, uz jači naglasak na strukturnim reformama i konkurentnosti pri gospodarskom i fiskalnom usklađivanju. Glavni će naglasak biti stavljen na primjenu i uvođenje dogovorene bankovne unije kako bi se zajamčilo što brže uspostavljanje vjerodostojnog i čvrstog sustava.
Rast naših poduzeća usko je povezan sa stabilnošću financijskih tržišta: problemi financiranja malih i srednjih te novoosnovanih poduzeća moći će se riješiti tek nakon sanacije bilanci banaka i odgovarajuće provedbe bankovne unije. Nakon rezultata provjere ESB-a o osjetljivosti na stres, nužno je da banke kojima treba više kapitala slijede plan koji je za njih predviđen. Naš klub ustrajno radi na tome da se malim i srednjim poduzećima olakša pristup tržištima kapitala. U skladu sa strategijom Europa 2020. unija tržišta kapitala trebala bi podupirati mala i srednja poduzeća u nastojanjima da ulažu u realno gospodarstvo.
Europska investicijska banka ima važnu ulogu u omogućavanju lakšeg pristupa kapitalu za mala poduzeća. Povećanje kapitala EIB-a iz 2013. mora se u potpunosti iskoristiti. Potrebna je mobilizacija dodatnog uplaćenog kapitala od 20 milijardi eura za instrumente EIB-a. EIB može uskočiti i preuzeti rizik, u što obične banke trenutno ne ulaze. On bi trebao proširiti svoja jamstva na lokalne banke koje igraju ključnu ulogu u financiranju realnog gospodarstva, posebice u regijama koje je pogodila gospodarska kriza. EIB bi također trebao proširiti Inicijativu za financiranje trgovine na razini EU-a.
Države članice trebale bi upotrijebiti dio svojih sredstava iz strukturnih fondova kako bi preuzele dio kreditnog rizika EIB-a i pružile zajmovna jamstva za poticanje znanja i vještina te pristupa financiranju za MSP-e. Trebamo i dalje raditi na razradi inicijativa EIB-a za inovativno financiranje MSP-a, poticati banke na pružanje financijskih sredstava izdavanjem zajmova i jamstava, osigurati dotok dugoročnog rizičnog kapitala ne dovodeći u pitanje sektor uobičajenih kreditnih usluga te uz poseban fokus na regijama u kojima MSP-i imaju ograničen pristup kapitalu.
Osim toga, moraju se razviti alternative financiranju koje dolazi iz bankarskog sektora jer su nam potrebni moderni financijski instrumenti kao što su poduzetnički kapital, skupno financiranje i projektne obveznice. Kao alternativne instrumente za financiranje MSP-a u obzir također treba uzeti štedno-kreditne zadruge. Mala i srednja poduzeća moraju imati bolji pristup javnoj nabavi i financiranju na državnoj razini i razini EU-a.
Budući da su zajmovi za MSP-e važan instrument, okvirnim uvjetima trebalo bi se olakšati, a ne sprečavati ostvarivanje takvih zajmova. Pristup MSP-a kapitalu mora biti jedan od prioriteta investicijskog paketa Komisije, što će naš klub u potpunosti poduprijeti. S obzirom na veliku potporu i očekivanja nacionalnih vlada, u doprinosima s njihove strane svakako bi se očitovala vjerodostojnost tog zajedničkog pothvata.
Ukratko, EU treba mobilizirati i odrediti poticaje za sve izvore ulaganja, javnih i privatnih, kako bi se malim i srednjim poduzećima omogućio pristup kapitalu, a javno-privatna partnerstva trebaju se i dalje poticati.
Europa treba djelovati razmjerno izazovima s kojima se suočava. U ovo vrijeme nezaposlenosti i sporog rasta prije svega treba izbjegavati donošenje opterećujućih propisa te preispitati postojeća pravila u cilju deregulacije i nove regulacije zakonodavnog okvira u korist radnih mjesta i ulaganja.
Pozivamo na obvezne procjene učinka kako bi se izmjerilo administrativno opterećenje i povezani troškovi novih prijedloga te na obvezni test MSP-a. Klub zastupnika EPP-a također predlaže nezavisne procjene posljedica zakonodavstva EU-a na poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Europa treba sustavne prijedloge kako bi se ograničila birokracija. Rad tijela kao što su ona koja već postoje u Švedskoj, Češkoj Republici, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini dobar je primjer Europskoj uniji.
Na zahtjev našeg kluba nova Europska komisija imenovala je potpredsjednika zaduženog za bolje donošenje propisa i vjerujemo da će se tim novim ustrojem ostvariti rezultati. Pozivamo novu Europsku komisiju da zajamči smanjenje troškova povezanih s birokratskim opterećenjem za 25 % ne razvodnjujući pritom naše visoke socijalne i ekološke standarde te standarde u pogledu zaštite potrošača. Dodana vrijednost i primjerenost postojećih pravila treba se sustavno preispitivati uz potpunu primjenu klauzula o roku važenja i klauzula o preispitivanju. Trebamo pružiti poticaj regulatornom okruženju koje novim i mladim poduzećima omogućava da započnu s poslovanjem uz što manje regulatorno i administrativno opterećenje.
Istovremeno trebamo uspostaviti učinkovita pravila za zajedničko tržište gdje takva poduzeća otvaraju nova radna mjesta i potiču rast. Finalizacija zakonodavstva o sigurnosti potrošačkih proizvoda i nadzora tržišta ključni je korak u tom smjeru. Štoviše, uslužni sektor jedan je od onih koji najviše doprinose BDP-u EU-a i u njemu ima najviše zaposlenih. Najkasnije početkom 2015. nova bi Europska komisija trebala odrediti korake za rješavanje preostalih prepreka ostvarenju istinskog jedinstvenog energetskog tržišta. Prilika za rast i otvaranje novih radnih mjesta u cikličnom gospodarstvu ne smije se propustiti.
Međutim, naravno ni najpametnija pravila neće pomoći ako se ne budu u potpunosti provodila i poštovala. I dalje smo suočeni s preprekama rastu i otvaranju novih radnih mjesta, a u nekim se državama članicama javljaju i nove kao što su one prouzročene „prerevnim donošenjem propisa”. Program Natura koji prijeti ometanjem ključnih investicijskih projekata primjer je problema koji proizlaze iz provedbe. Europska komisija mora što prije pokušati riješiti te probleme. Tek tada ćemo moći iskoristiti puni potencijal za rast i otvaranje novih radnih mjesta programa Natura i tek tada će se uspostaviti jednaki uvjeti kojim će se našim poduzećima jamčiti pošteno sudjelovanje.
Od novih projekata predviđenih u ovom sazivu, upravo je onaj u pogledu jedinstvenog digitalnog tržišta taj koji pruža najviše prilika za rast i otvaranje novih radnih mjesta. Stručnjaci predviđaju dobit u visini od 260 milijardi eura godišnje. Rascjepkanost tržišta u Europskoj uniji jedna je od glavnih prepreka brzom razvoju tog tržišta, kao i manjak povjerenja potrošača u poslovanje na internetu.
Stoga trebamo zajamčiti primjenu i provedbu Direktive o pravima potrošača, alternativno rješavanje sporova i rješavanja sporova preko interneta. Nužno je osigurati jednake uvjete za poduzeća iz tog sektora, a posebnu pozornost treba posvetiti provedbi pravila tržišnog natjecanja. Brzo donošenje paketa o jedinstvenom tržištu telekomunikacija značit će kraj za roaming te donijeti veće usklađivanje radijskog spektra i pravni okvir za načelo neutralnosti mreže. Revizija određenih dijelova Uredbe o telekomunikacijama predviđene za 2016. omogućit će nam da ispitamo u kojoj mjeri pravila podupiru ulaganja u tom području te doprinose jačanju europskog tržišta. Unapređenje digitalnih vještina naših građana trebao bi biti prvi na popisu prioriteta. Naše obrazovne sustave trebamo prilagoditi novim digitalnim izazovima.
Budući da je zaštita podataka ključna za povjerenje u digitalno tržište, Vijeće do kraja ove godine mora dovršiti svoje prvo čitanje o zajedničkim pravilima o zaštiti podataka. Od Komisije je zatraženo da sljedeće godine sastavi prijedlog zakona o zaštiti prava intelektualnog vlasništva te da podnese prijedloge za njihovu provedbu. U globalnoj ekonomiji ti su zakoni važni za ostvarenje punog potencijala digitalnog tržišta. Potrebna nam je snažna europska strategija za internetsku sigurnost i borbu protiv povrede privatnosti. Potrebno je provesti analizu radi izrade zakonodavnog okvira potrebnog za rješavanje pitanja kao što je aplikacija „Internet stvari” uz istovremeno poštovanje privatnosti na internetu.
Potencijal jedinstvenog tržišta u konačnici može jedino biti u potpunosti iskorišten, a broj nezaposlenih smanjen, ako se ostvaruje veća mobilnost na europskom tržištu rada.
Proračun Europe za strukturne politike do 2020. iznosi više od 350 milijardi EUR i ključan je instrument za jamčenje ulaganja, konkurentnosti i solidarnosti te ostvarivanje ciljeva Europe 2020. Naš je cilj donijeti kritičnu masu ulaganja te zajamčiti najveći mogući učinak europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI). Sporazumi o partnerstvu trebali bi osigurati konvergenciju nacionalnih proračuna i fondova ESI. Treba što prije razraditi i pomnije revidirati nacionalne strategije kako bi se obuhvatilo učinkovito financiranje iz fondova ESI te odredio jasan put u smjeru rasta i novih radnih mjesta. Ta se financijska sredstva moraju upotrijebiti u cilju rasta, uzimajući pritom u obzir preporuke za svaku pojedinačnu zemlju. No moći ćemo poticati rast i otvaranje novih radnih mjesta te pomoći onima kojima je to potrebno samo ako ta sredstva budu dolazila na vrijeme i do svojih korisnika. Programi kao što su Obzor i COSME igraju ključnu ulogu u našoj strategiji rasta.
Pojačanim financiranjem na početku ključnih programa EU-a usmjerenih k rastu i otvaranju novih radnih mjesta ostvaren je veći broj ulaganja.
Klub zastupnika EPP-a neće tolerirati rezove, kašnjenja ili pogreške u upravljanju programima rasta ili političkim prioritetima poput Europskog socijalnog fonda koji prijete vitalnim impulsima u pogledu kojih su Parlament i Vijeće postigli dogovor. Klub EPP-a predan je pronalasku rješenja za cikličan manjak odobrenih sredstava za plaćanja u proračunu EU-a kako bi se u potpunosti osiguralo ispunjavanje pravnih obveza EU-a. Trenutno stanje i stav pojedinih nacionalnih vlada smatramo ciničnim i neprihvatljivim. Zabrinuti smo u pogledu Europske inicijative za mlade i činjenice da se samo nekoliko država članica počelo koristiti sredstvima te pozivamo na poduzimanje svih koraka potrebnih za što jednostavniji postupak prijave. Zajedno s programom Europsko jamstvo za mlade ona se može pokazati vrlo korisnom u nastojanjima da se smanji nesigurnost radnih mjesta za mlade. Srednjoročna revizija Višegodišnjeg financijskog okvira predviđena za 2016., ali i revizije godišnjih proračuna, trebale bi omogućiti daljnje usmjeravanje prema inovacijama, ulaganjima, otvaranju novih radnih mjesta i rastu, istražujući širu upotrebu investicijskih instrumenata u cilju povećanja financijske moći proračuna EU-a.
Budući da je „stvarno gospodarstvo” temelj europskih gospodarstava, cilj nam je ojačati našu industrijsku konkurentnost i zadržati proizvodnju u Europi. Europa mora doseći cilj od 20 % udjela industrije u BDP-u EU-a. Moramo mobilizirati sva sredstva i izvore, poglavito u području znanosti, podupiranjem snažne istraživačke politike te razvijanjem visokokvalitetnih obrazovnih sustava kako bismo zadržali konkurentsku prednost inovativnih industrijskih poduzeća u našim državama članicama, posebice u strateški važnim sektorima kao što su aeronautički, automobilski, farmaceutski i kemijski. Industrija i usluge idu ruku pod ruku u modernom, inovativnom gospodarstvu.
Poduzet ćemo sve što je u našoj moći kako bismo izbjegli opterećenje naše industrije u odnosu na njezine globalne konkurente: ne želimo nova opterećenja naše industrije u globalnom konkurentnom okruženju. Moramo uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između neophodnih ekoloških propisa i njihovih posljedica u pogledu troškova i konkurentnosti za europske industrije. Brz razvoj novih tehnologija taj je ustupak učinio lakšim neko ikad. Razvoj tehnologija pogodnih za okoliš istovremeno treba postati vrlo važna grana europske industrije.
Uz prihvatljive i međunarodno konkurentne cijene energije za naše potrošače i poduzeća, Europa mora imati koristi i od dobro povezanog i funkcionalnog unutarnjeg tržišta energije, prometa i telekomunikacija. Paket mjera za ulaganja Komisije mora dati novi zamah tom projektu.
Uz Instrument za povezivanje Europe, on bi mogao dovesti javna i privatna ulaganja nužna za brzu provedbu prijeko potrebnih infrastrukturnih projekata, posebice transeuropske mreže u području prometa i 248 projekata od zajedničkog interesa u području energije.
3 available translations
Table of content