Budimo inovativni! Stavimo ljude u središte inovacija

18.04.2018

Budimo inovativni! Stavimo ljude u središte inovacija

Publikacija picture

Europa se treba probuditi

Svijet su 1980-ih i 1990-ih godina najčešće mijenjala kulturna i politička zbivanja, dok danas značajna društvena, politička i gospodarska zbivanja pokreću tehnološke inovacije. Imajući na umu tehnološki napredak u SAD-u, Aziji i dijelu Bliskog istoka, Europa treba ubrzati, nadoknaditi zaostatak i ponovo steći ambiciju da oblikuje digitalni svijet jer će inovacijska politika biti ključna za osiguranje europskog načina života u budućnosti.

Europa ima ključnu prednost u pogledu inovacija

Zahvaljujućim našim vrijednostima, Europa će predvoditi sljedeći val inovacija. Naša politička stabilnost i naše socijalno tržišno gospodarstvo su vrijedni aduti koji nam pružaju jedinstvenu konkurentnu prednost i omogućavaju čelnu poziciju u predstojećem razdoblju digitalne preobrazbe. Europa sada ima jedinstvenu mogućnost oblikovati novi val digitalne revolucije: nove će tehnologije u predstojećim godinama iz temelja promijeniti tradicionalne industrije i postati dio svakodnevnog života pojedinaca, znatno više od samih komunikacijskih navika. Novi digitalni val nije usmjeren samo na informatičke vještine i nove poslovne modele. Njegov će uspjeh ovisiti o našoj sposobnosti da shvatimo kako uvesti inovacije u svakodnevni život. Europa zbog svog načina života, svojih vrijednosti, socijalnog tržišnog gospodarstva, kreativnih mogućnosti i političke stabilnosti, ali i industrija, istraživačkih kapaciteta, obrazovnih sustava i kupovne moći može najbolje odgovoriti na taj izazov.

Europski način života će oblikovati digitalno doba

Inovacije su oduvijek bile u srži europskog DNK: trebamo Europljane koji će ponovo sanjati Europu kao pokretača inovacija u svijetu. Blagostanje naših europskih društava i naša društvena sigurnost u velikoj mjeri ovise o inovacijama.

Europa mora ponovo postati gladna inovacija: imamo milijune novoosnovanih poduzeća, malih i srednjih poduzeća, industrija, mladih poduzetnika, istraživača i studenata koji su spremni preuzeti svoju ulogu ako stvorimo dobre uvjete i poticaje da se razviju i ostanu u Europi.

Europa može stvoriti odgovarajuće inovativno okruženje koje će biti vođeno našim vrijednostima, a ne tehnološkim divovima ili autoritarnim vlastima jer se temelji na uravnoteženosti. Moramo izbrisati granice između naprednijih regija i onih koje tek hvataju korak jer je europski način pravedan.

Europa sluša i odgovara na strahove i brige građana: inovacije nisu samo posao. Politika je odgovorna za određivanje povoljnih uvjeta kako bi društva prihvatila inovacije, ali također treba predvidjeti i kompenzirati njihov utjecaj na građane i društva.

Moramo oblikovati Uniju inovacija diljem Europe koja će (1) poboljšati svakodnevicu građana, (2) pripremiti svoje građane, industrije i akademike za novi digitalni val, (3) svima zajamčiti pristup digitalnim prilikama u njihovim životima i (4) mogućnost da koriste ambiciozno financiranje.

(1) Vjerujemo da inovacije mogu poboljšati svakodnevicu naših građana

  • Poticanje inovacija zahtijeva ponovno stjecanje povjerenja građana u siguran kiberprostor, a to uključuje:
    • stvaranje novih istraživačkih centara EU-a za kibersigurnost;
    • stalno obnavljanje visokih standarda za ključne infrastrukture (elektrane, hidroelektrane) u okviru revizije Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (Direktiva o MIS-u);
    • stvaranje europske kiberpostrojbe kako bismo pokazali da se možemo braniti vlastitim znanjima.
  • Poticanje inovacija predstavlja novu ofenzivu u vodećim sektorima kojoj je cilj stvoriti ekonomiju podataka i otkriti novi „airbus”, a to znači:
    • za zdravstvo (npr. projekti za liječenje raka ili Alzheimerove bolesti): preuzimanje inicijative oko umjetne inteligencije i strojnog učenja (novi EU-ovi „laboratoriji”), personalizirana zdravstvena skrb putem aplikacija povezanih s velikim podacima i svom prikladnom zaštitom sigurnosti podataka;
    • za mobilnost: kooperativni inteligentni prometni sustavi s pametnim cestama i poboljšanom intermodalnošću i povezanošću, polu-autonomna i autonomna vožnja, veći broj električnih vozila i drugih alternativnih uređaja s niskom razinom emisija, kao što su gorivni članci;
    • za stanovanje: digitalna arhitektura za smanjenje troškova izgradnje, povezane kuće za uštedu energije, urbanističko planiranje za regulaciju prometa i predviđanje razvoja četvrti, promicanje koncepta pametnih gradova i pametnih sela;
    • za svemirsku strategiju: rano upozorenje o prirodnim katastrofama; satelitsko kartiranje suše, kvalitete tla i prenamjene zemljišta u svijetu; operacije spašavanja; kartiranje požara; automobilska navigacija; nadzor granica; komunikacija;
    • za energiju: korištenje tehnologija čiste energije s ciljem postizanja klimatskih i energetskih ciljeva, npr. inovativni zeleni bioplin koji nastaje preradom gnojiva.
  • Poticanje inovacija također znači obnovu sektora koji su ključni za kvalitetu života:
    • za poljoprivrednu proizvodnju to znači: primjena robotike, precizne tehnologije i tehnologije kartiranja s ciljem ograničavanja uporabe pesticida; upotreba velikih podataka za praćenje i utvrđivanje bolesti životinja, nedostataka kod biljaka i korištenja gnojiva; uvođenje širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim područjima, inovativna prerada gnojiva za proizvodnju visokokvalitetnih mineralnih koncentrata kao održive zamjene za mineralna gnojiva;
    • za stvaranje boljih radnih uvjeta: rad na daljinu, radna mobilnost;
    • za pametni pristup uslugama od kuće: telemedicina, e-zdravstvo;
    • za građane s invaliditetom: veće mogućnosti pristupa tržištu rada i sudjelovanju u društvu.
  • Poticanje inovacija znači bolju zaštitu naše europske kulturne raznolikosti i kreativnog identiteta, što uključuje:
    • poticanje stvaranja europske mreže „Netflixˮ;
    • stvaranje europske digitalne knjižnice;
    • ulaganje u kulturne i kreativne industrije u Europi i oslobađanje neostvarenog potencijala koji leži u digitalizaciji kulturnih i kreativnih industrija.

(2) Želimo pripremiti Europu za sljedeći val inovacija

  • Unija predstavlja tržište od 500 milijuna potrošača i stoga uspostavom pravog okvira može nametnuti svoja pravila, vrijednosti i standarde, i to tako da se uspostavi:
    • digitalno jedinstveno tržište kako bismo stali na kraj fragmentaciji i stvorili tržište na najvišoj mogućoj razini;
    • Europska platforma za otvorene podatke i neograničen slobodan protok podataka diljem EU-a za velika trgovačka društva i novoosnovana poduzeća;
    • Europski oblak za otvorenu znanost i platforma za otvorene podatke;
    • privatnost podataka i sigurnost kako bi se izgradilo povjerenje u digitalni ekosustav;
    • digitalizacijska ofenziva za mala i srednja poduzeća;
    • bolji pristup financijskim tržištima za pametna ulaganja;
    • olakšavanje prijelaza iz laboratorija na tržište - prečesto se inovacije otkrivaju, ali se ne mogu prodati;
    • promicanje Nagrade za europsku prijestolnicu inovacija i Nagrade Europske Unije za inovatorice;
    • promicanje nagrade StartUp Europe u području inovacija.
  • Osiguravanje pristupa tehnologiji i pružanje prave infrastrukture bit će ključno za osiguranje kohezije u EU-u:
    • Europa mora iskoristiti mogućnosti „interneta stvariˮ, velikih podataka, lanca blokova i mogućnosti koje pruža softver;
    • nužno je obnoviti i nadograditi program Obzor 2020. na temelju novih pravila i vrijednosti ideja kako bi se stvorio jednostavan i pravedan postupak;
    • države članice moraju ostvariti zacrtani cilj od 3 % BDP-a za istraživanje i inovacije;
    • metodologija pametne specijalizacije trebala bi postati uobičajeni model za kohezijsku politiku u razdoblju nakon 2020.;
    • Plan ulaganja 4.0 (nastavak na Junckerov plan);
    • razvoj i pristup prirodnojezičnim tehnologijama koje omogućavaju višejezično jedinstveno digitalno tržište;
    • WiFi4EU, brze širokopojasne mreže, identifikacija spektra, razvoj kvantne tehnologije i 5G;
    • superračunala i e-infrastruktura u svakoj regiji (npr. rudarenje podataka);
    • osnivanje mreže europskih novoosnovanih poduzeća (European start-up network) „Erasmus 4.0ˮ;
    • poticanje nastavka i šire upotrebe pametne specijalizacije (npr. inicijativa Vanguard) za regije i nastavljanje Europskog inovacijskog partnerstva za pametne gradove i zajednice.
  • Povezivanje odgovarajućih vještina s pravim prilikama, ponovo privlačenje naših talenata:
    • digitalno učenje i pismenost od rane dobi do fakulteta, uključujući i sva strukovna osposobljavanja;
    • organizacija „ljetnih digitalnih kampovaˮ koje sponzoriraju trgovačka društva;
    • Europsko sveučilište za inovacije; jačanje mreže mladih inovatora i poduzetnika, npr. u okviru zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju;
    • koordinacija zajedničkih diplomskih i postdoktorskih istraživačkih programa, postdiplomski digitalni Erasmus;
    • skupina za strateško promišljanje o internetu („EUI 4.0”);
    • Europska akademija za znanje i inovacije – platforme za istraživanje digitalne kompetencije;
    • poticanje „građanske znanstvene inicijativeˮ;
    • uključivanje tehnologije u osposobljavanje mladih poljoprivrednika kako bi se poticale inovacije.
  • Stvaranje digitalnog socijalnog tržišnog gospodarstva:
    • inovacije također nude nove mogućnosti zapošljavanja – moramo potaknuti nove poslovne modele koji stvaraju nova radna mjesta zadržavajući pritom socijalne standarde u digitalnom gospodarstvu;
    • sporazumi o pravednoj trgovini za zaštitu naših radnika od nepravednog dampinga;
    • cjeloživotno profesionalno osposobljavanje kako bi se vještine radnika bolje prilagodile promjenama na tržištu rada;
    • razvoj novih modela uvjeta rada kojima se poboljšava ravnoteža između privatnog i poslovnog života u digitalno doba;
    • novi okvir za digitalne platforme kojim se jamči da su nepoštene poslovne prakse koje su zabranjene u analognom svijetu, zabranjene i u digitalno doba.

(3) Želimo da svaki građanin bude dio Unije inovacija

  • participativna e-demokracija (savjetovanja, sudjelovanje u procesima donošenja odluka itd.);
  • digitalno glasovanje na europskim izborima (probna faza 2019. godine);
  • administracija bez papira (estonski model);
  • smanjenje birokracije za 30 % pojednostavljivanjem procedura i ukidanjem propisa koji se mogu zamijeniti virtualnom simulacijom;
  • informiranje o dodanoj vrijednosti projekata EU-a (npr. projekt „Let the Stars Shineˮ).

(4) Želimo da se naše ambicije i financijski odraze

  • Inovacije moraju biti jedan od najvažnijih prioriteta u sljedećem VFO-u (razdoblje nakon 2020.) i moraju biti ključni element u njegovoj evaluaciji sredinom provedbenog razdoblja, zajedno s rezultatima budućeg devetog okvirnog programa (FP9) i  budućim europskim strukturnim i investicijskim fondovima:
    • za istraživanje i inovacije bi se iz FP9-a trebalo izdvojiti 120 milijardi EUR, uz 46 milijuna EUR iz tematske koncentracije prilikom izrade programa kohezijske politike;
    • pravila i postupci za pristup financijskim sredstvima EU-a bi se trebala pojednostaviti te bi trebalo pokazati inovativnost u proračunskoj provedbi kako bi se izbjegla birokracija;
    • trebale bi se stvoriti sinergije između istraživanja i inovacija, strukturnih fondova, europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih financijskih instrumenata.
  • Financijsku potporu trebali bismo prvenstveno dodijeliti najboljim projektima s pravom europskom dodanom vrijednosti koji se ne mogu provesti na državnoj ili regionalnoj razini.
  • Pravila o europskim strukturnim fondovima bi trebala omogućiti veću međuregionalnu suradnju u pogledu inovacija.
  • Programi financiranja i različiti instrumenti trebaju biti usklađeni tako da pronađu put iz „doline smrti”.
  • Tehnološki divovi moraju pridonijeti ovom valu inovacija plaćanjem novog poreza za pristup jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a.
  • Privatni sektor bi trebao sponzorirati društveno odgovorne projekte poput digitalnih kampova, digitalnog cjeloživotnog učenja, digitalne pismenosti, digitalne integracije itd.
  • Novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima trebao bi se omogućiti pristup poduzetničkom kapitalu i zajmovima.