Dugoročni plan ulaganja

Od globalne gospodarske i financijske krize EU je patila od slabih ulaganja. Skupina EPP-a bila je u samom središtu „Junckerovog plana“ (Europski fond za strateška ulaganja ili EFSU) kojemu je bio cilj mobilizirati privatna ulaganja u Europi i zaustaviti taj trend. Plan je započeo 2015. i stvorio je više od 300 000 radnih mjesta u samo prve dvije godine. Do 2018. mobilizirano je približno 200 milijardi eura, od kojih je dobar dio potrošen za pomoć malim i srednjim poduzećima. Njegov tri godine mlađi brat, EFSU 2.0, planira mobilizirati ulaganja u vrijednosti od 500 milijardi eura do 2020. godine.

Vjerujemo da bi taj program trebao nastaviti s djelovanjem i nakon 2020., čak i ako EFSU ne može sam zatvoriti investicijski jaz u Europi. Kako bismo potaknuli europsko gospodarstvo, nastavit ćemo raditi na uklanjanju prepreka u unutarnjem tržištu, poboljšanju investicijskog i poslovnog okruženja te daljnjem razvoju Ekonomske i monetarne unije.

Stabilno, održivo gospodarstvo

Odgovor skupine EPP-a na krizu eura – koji se sastoji od održivih gospodarskih politika, fiskalne discipline i strožih pravila za banke – pokazao se djelotvornim i uspješnim. Ne podcjenjujemo napore koje su građani uložili u ovim teškim vremenima. Zato branimo sve politike usmjerene prema stabilnom euru, jer samo će stabilnost eura potaknuti ulaganja koja stvaraju radna mjesta i utjecati na svakodnevni život ljudi.

Sada, kada se naša gospodarstva oporavljaju, moramo izvući određene pouke iz prošlosti. Potrebne su nam održive ekonomske politike i reforme koje ujednačavaju životni standard svih Europljana, temeljene na načelima socijalnog tržišnog gospodarstva, uspostavljanja jedinstvenog tržišta, projektima potaknutim inovacijama i prioritetima pravedne trgovine.

Eurozona mora imati odgovarajuće apsorpcijske kapacitete za ublažavanje budućih vanjskih šokova i biti u stanju spriječiti novu gospodarsku krizu. Reforma bankarskog sektora jednako je važna za sprečavanje ponavljanja situacije iz 2008. i nužna za zaštitu štednji, kako novac poreznih obveznika ne bi služio samo za spašavanje posrnulih banaka. Želimo da se banke ponašaju odgovorno i želimo uspostaviti Bankovnu uniju s ciljem jačanja banaka i poboljšanja regulacije i nadzora. Kako bismo to postigli, banke moraju smanjiti količine rizičnih kredita. Istovremeno moramo poštovati specifičnosti europskih banaka. Također su nam potrebna jasna pravila za restrukturiranje ili, ako je potrebno, zatvaranje banaka koje predstavljaju ozbiljan rizik za stabilnost sustava u cjelini.