EU zastupnica Zovko o povijesnom dogovoru za prava žena u Europi

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća postigli su dogovor o prvom zakonu EU za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i zaštitu njegovih žrtava, posebno žena i žrtava obiteljskog nasilja ali i bolju zaštitu novinara i javnih osoba.

Ovaj povijesni trenutak za ženska prava pozdravila je i Željana Zovko, potpredsjednica Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, koja se i sama svakodnevno susreće s vulgarnim komentarima i maltretiranjem na društvenim mrežama.

U video obraćanju, EU zastupnica Zovko je istaknula:

„Šokirana sam i začuđena nevjerojatnom količinom mržnje i vulgarnosti s kojom se susrećem na internetu i s kojom se susrećem kao žena, političarka u mom radu. U Europskom parlamentu usvajamo zakon koji će biti harmoniziran na razini Europske unije i koji će osuditi svako takvo maltretiranje žena. U Europskom parlamentu zalažem se da svi oni koji prijete i kukavički se kriju iza raznih profila u svijetu interneta, budu krivično kažnjeni za svaki napad i svako psihološko nasilje kojem jednom mora doći kraj“.

Ova će direktiva obvezati države članice EU da poduzmu odlučnije mjere u kažnjavanju različitih oblika zlostavljanja žena, uključujući i „cyberstalking“, neovlašteno širenje intimnih slika, te objavljivanje uvjerljivo krivotvorenog sadržaja (deepfake) na internetu. Zakonom se postavljaju minimalni standardi za jedinstveno rješavanje ovih zločina u cijeloj EU, te će se krivično goniti bilo koja vrsta nasilja na društvenim mrežama koja se vrši nad ženama.

Sporazum o donošenju ovog zakona uključuje mjere za sprječavanje silovanja, stroža pravila o internet nasilju i bolju podršku žrtvama. Po prvi put će na razini EU postojati pravila o kriminalizaciji određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja i boljem pristupu pravdi, zaštiti i prevenciji. Države članice nastojat će podići svijest da se spolni odnos bez pristanka smatra kaznenim djelom.

Novi zakon također će uključivati:

– dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela, uključujući kaznena djela protiv javnih osoba, novinara ili branitelja ljudskih prava, namjera kažnjavanja žrtava zbog njihove spolne orijentacije, spola, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla ili političkih uvjerenja te namjera očuvanja ili obnove “čast”;

– pravila protiv sakaćenja ženskih spolnih organa i prisilnog braka;

– posebna pravila za online zločine, uključujući objavljivanje intimnog materijala i cyberflashing;

– poboljšane postupke za sigurnost i zdravlje žrtava, uzimajući u obzir diskriminaciju na temelju društvene kategorizacije i pristup zdravstvenoj skrbi, uključujući usluge spolne i reproduktivne zdravstvene zaštite;

– i poboljšano izvješćivanje i prikupljanje dokaza od strane vlasti.

Na inzistiranje Europskog parlamenta, Komisija će svakih pet godina izvještavati o potrebi revizije ovih pravila.

Iako je postignut veliki i povijesni dogovor na koji treba biti ponosan, dojam je mnogih, pa i zastupnice Zovko, da se ovaj zakon sveo na polovično rješenje zbog restriktivne definicije silovanja, za što su iz Europske pučke stranke prozvali države članice koje su se protivile njegovom uključivanju, što se posebice odnosi na Francusku i Njemačku. Dok se u isto vrijeme slavi postignuti napredak, treba priznati da zakon ne ispunjava sveobuhvatne mjere oko uključivanja silovanja, što je i u EPP-u ocijenjeno kao razočaravajuće.

Ovaj sporazum moraju službeno potvrditi Parlament i Vijeće. Nova pravila stupaju na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom glasilu EU, a države članice imat će rok od tri godine da provedu njegove odredbe.