Ressler: Frontex u Srbiji će od migracijskog pritiska rasteretiti i hrvatske granice

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Europski parlament odobrio je sklapanje Sporazuma Europske unije i Republike Srbije o operativnim aktivnostima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u Srbiji. Sporazum omogućuje raspoređivanje stalnog korpusa Europske granične i obalne straže bilo gdje na teritoriju Srbije, uključujući i na granicama sa susjednim zemljama koje nisu članice EU.

Izvjestitelj Europskog parlamenta Karlo Ressler ocijenio je da bi Sporazum trebao doprinijeti boljoj sigurnosti europske granice, kao i kontroli migracijskih kretanja na tzv. zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. „Upozoravali smo često u Parlamentu na neprihvatljivu propusnost granica na jednoj od najaktivnijih migrantskih ruta koja je dovodila do povećanog pritiska na hrvatskim i europskim granicama. Snažniji angažman Europske granične straže treba povećati sigurnost europskih granica, poboljšati suradnju s tranzitnim državama i eliminirati organizirane krijumčarske mreže. To je ideja Sporazuma sa Srbijom“.

„Kao država na jednoj od najaktivnijih migracijskih ruti, na čijem teritoriju djeluju neke od najnasilnijih krijumčarskih mreža, Srbija ima posebnu odgovornost u borbi protiv nezakonitih migracija. Zbog toga je snažnije prisustvo Frontexa u zemlji značajan iskorak u borbi protiv ilegalnih migracija i organiziranih krijumčarskih mreža, što bi trebalo i rasteretiti hrvatske i europske granice“, istaknuo je voditelj hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Ressler.

Povećana suradnja među ostalim obuhvaća razmjenu informacija, kontrolu granica, preventivne operacije te identifikaciju kriminalnih aktivnosti. Jačanje upravljanja granicama duž cijele migracijske rute ključno je za smanjenje nezakonitih dolazaka. Sporazum je rezultat dugotrajnih pregovora između EU-a i Srbije, a još jednom podcrtava važnost suradnje s trećim zemljama u jačanju sigurnosti vanjskih granica. Jedan je od rezultata Akcijskog plana za tzv. zapadnobalkansku rutu koji predviđa jačanje kapaciteta u upravljanju granicama, suradnju u području vraćanja, kao i usklađivanje vizne politike, osobito za one zemlje koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija.