Ravnopravnost je ogledalo demokratskih dosega društva

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak uputila je sljedeću poruku:

„Žene su neizostavan dio našeg društva, a pred nama je zadatak da postanu ravnopravne. Prepoznavanjem izazova i političkom voljom za njihovo rješavanje već smo napravili prvi korak. Zašto koristiti samo pola ideja, pola entuzijazma ili pola potencijala – kada uključivanjem žena možemo dobiti sjajnu cjelinu koja obogaćuje politički i poslovni svijet, nudi rješenja, otvara obzore? Ravnopravnost je ogledalo demokratskih dosega društva“.

Iako će, prema procjenama UN-a, biti potrebno čak 286 godina kako bi se postigla globalna ravnopravnost između žena i muškaraca (ako se nastavi ovim tempom), Europska unija i Hrvatska kontinuirano rade na unaprjeđenju zakonodavnog okvira kako bi on bio poticajan za žene, nastojeći ukloniti uočene prepreke.

Podsjetimo, aktualni saziv Europskog parlamenta brojnim je aktima unaprijedio ravnopravnost između žena i muškaraca. U studenom 2022. usvojena je direktiva o ženama u odborima koja obvezuje velika trgovačka društva da poduzmu mjere kako bi se do 2026. godine povećao udio žena na njihovu čelu, i to najmanje 40 posto.

U ožujku prošle godine usvojeno je izvješće o jačanju primjene načela jednakih plaća žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te novi zakon kojim se poslodavce obvezuje da objave informacije koje olakšavaju usporedbu plaća radnicima zaposlenima kod istog poslodavca. Kada bi se ženama pružile jednake prilike na europskom tržištu rada, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost.

Veliki korak naprijed postignut je u veljači dogovorom Vijeća i Europskog parlamenta o prvom zakonodavnom aktu EU-a u povijesti posvećenom nasilju nad ženama i nasilju u obitelji. Novim zakonodavnim aktom utvrđuju se i prava žrtava svih oblika nasilja nad ženama ili nasilja u obitelji te se osigurava njihova zaštita. Hrvatska u tom području predstavlja uzor za mnoge europske države, a predsjednik Vlade Andrej Plenković pokazao je snažnu političku volju kada je riječ o suzbijanju nasilja nad ženama. Izmjenama niza zakona, među kojima je i Kazneni zakon, uvedene su mjere kojima se osnažuje zaštita žena žrtava nasilja. Uvedeno je novo kazneno djelo teškog ubojstva žene, odnosno femicid.

Kontinuirano ističući društvene i gospodarske blagodati koje donosi veća ravnopravnost, eurozastupnica Sunčana Glavak u svom se radu nastavlja zalagati za osnaživanje žena i njihovu veću zastupljenost na takozvanim pozicijama moći, odnosno mjestima gdje se donose odluke.