Izmjene na četiri regulative koje je predložila zastupnica Maletić te mišljenje zastupnice o budućnosti EU-a

Na odborima za proračun (BUDG), regionalni razvoj (REGI) te ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) usvojene izmjene na četiri regulative koje je predložila zastupnica Maletić te mišljenje zastupnice o budućnosti EU-a

Ovaj tjedan su na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON, 20.11.2018.) usvojena mišljenja o budućnosti EU-a i na Uredbu kojom se utvrđuju osnovna pravila korištenja fondova EU-a (CPR) za koje je izvjestiteljica EPP-a bila zastupnica Maletić. Na Odboru za proračun (BUDG, 21.11.2018.) usvojeno je mišljenje zastupnice Maletić na uredbu o IPA III (Uredba o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći - IPA III). Uz to na Odboru za regionalni razvoj (REGI, 22.11.2018.) usvojena su mišljenja na Uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama i na Uredbu o uspostavi Programa potpore reformama (RSP) za koja je također izvjestiteljica EPP-a bila zastupnica Maletić.

Mišljenje ECON-a o budućnosti EU-a

Maletić: Drago mi je što je naglasak stavljen na važnost što bržeg razvoja manje razvijenih država članica i ujednačavanje uvjeta financiranja poduzetnika

„U mišljenju o budućnosti EU-a, za koje sam bila izvjestiteljica, istaknuta je važnost dovršetka Bankovne unije i Unije tržišta kapitala te ubrzanje konvergencije odnosno razvoja i podizanja standarda u manje razvijenim državama članicama. Ključno je otvaranje novih i povoljnih izvora financiranja novoosnovanim poduzećima (startup-ima) te malim i srednjim poduzetnicima te poticanje investicija, zbog čega je podržan prijedlog novog InvestEU programa. U prvom planu je i ubrzanje reformi kojima će se poboljšati uvjeti života i standard u manje razvijenim državama članicama, što se namjerava dodatno potaknuti novim programom za podršku reformama vrijednim 25 milijardi eura.“, istaknula je zastupnica Maletić dodavši kako se u izviješću ističe i važnost jačanja i proširenja monetarne unije. Iz EU proračuna izdvojit će se 2 milijarde eura za podršku državama za ispunjavanje kriterija i ulazak u eurozonu. „Za te države je najvažnije prvo postići gospodarski rast temeljen na povećanju konkurentnosti i produktivnosti te stvaranju kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Snažna ekonomija i poboljšan životni standard građana najbolja su priprema za ulazak u eurozonu“, naglasila je zastupnica Maletić.

Prijedlog ECON-a za izmjene Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi za fondove EU-a (CPR)

Maletić: Amandmanima sam izbrisala mogućnost blokiranja isplata za ugovorene projekte

Kao izvjestiteljica EPP-a na ECON-u za regulativu kojom se utvrđuju osnovna pravila korištenja fondova EU-a zastupnica Maletić zauzela se za pojednostavljivanje pravila kojima se uvjetuje korištenje EU fondova ispunjavanjem makroekonomskih uvjeta (visina duga od 60 % i deficita od 3 % BDP-a) i provedbom reformi dogovorenih u okviru Europskog semestra: „Za bolje rezultate ulaganja iz EU fondova važno je dobro upravljanje proračunom, strateško promišljanje i definiranje ciljeva, prioriteta i konkretnih aktivnosti i projekata u partnerstvu sa potencijalnim korisnicima sredstava – poduzetnicima, lokalnim jedinicama, znanstvenicima, mladima, neprofitnim organizacijama i drugim segmentima društva. Uz to ključno je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja uklanjanjem administrativnih prepreka i parafiskalnih nameta, ubrzavanje rada sudova, moderniziranje obrazovanja, znanosti i istraživanja te provedba svih ostalih planiranih reformi.“, istaknula je zastupnica Maletić te je u navela kako se upravo zato ne protivi mogućoj blokadi EU sredstava u slučaju da se u državi ne provode navedene promjene, ali se protivi zaustavljanju financiranja projekata krajnjih korisnika, te je zato svojim amandmanima izbrisala mogućnost zaustavljanja isplata za ugovorene projekte.  

Prijedlog BUDG-a za izmjene Uredbe o IPA III

Maletić: Usvojen je amandman kojim tražim prioritetno korištenje IPA sredstava za rješavanje pitanja prekograničnog onečišćenja

Kao izvjestiteljica za mišljenje kojim Odbor za proračun Europskog parlamenta predlaže promjene u regulativi za instrument predpristupne pomoći - IPA III zastupnica Maletić predala je 13 amandmana od kojih je posebno važan amandman kojim se uvodi uvjetovanje korištenja IPA sredstava u slučaju prekograničnog onečišćenja.

Još 16. travnja ove godine zastupnica Maletić pozvala je Europsku komisiju na uvjetovanje korištenja EU sredstava u BiH rješavanjem problema prekograničnog zagađenja iz bosanskobrodske Rafinerije. Zastupnica je održala govor i poslala pismo Europskoj komisiji od koje je tražila uvjetovanje korištenja EU sredstava dostupnih Bosni i Hercegovini pokretanjem EU projekta za rješavanje problema prekograničnog zagađenja iz Rafinerije u Bosanskom Brodu.

U govoru je istaknula kako su prekogranična zagađenja veliki problem na koji moraju moći utjecati europske institucije: „Nedopustivo je da stanovnici Slavonskog Broda već deset godina trpe posljedice zagađivanja zraka iz rafinerije u susjednoj državi u Bosanskom Brodu. Na razini EU razvili smo financijske instrumente čije korištenje ovisi o volji država i poduzetnika da prijave projekte. Međutim, kada je u pitanju prekogranično ugrožavanje zdravlja ljudi onda odluka ne bi smjela biti samo na državi i poduzetniku. Institucije EU moraju imati veću ulogu utjecanja i mogućnost uvjetovanja EU sredstava rješavanjem prekograničnog izvora zagađenja“.

Ovaj svoj zahtjev zastupnica je sada konkretizirala izmjenama IPA regulative te je u članak 5. paragrafu 8 dodala: „U slučaju prekograničnog zagađenja prioritet u korištenju IPA sredstava moraju imati priprema i provedba projekata kojima se rješavaju problemi zagađenja“, a navedeno je na Odboru za proračun velikom većinom glasova zastupnika i prihvaćeno.

Instrument IPA II doprinio je provedbi reformi u ključnim područjima kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije, javna uprava i socijalna uključenost te postupnom usklađivanju sa zakonodavstvom i standardima EU-a. Zastupnica Maletić naglasila je kako je u okviru instrumenta IPA III potrebna veća usmjerenost na gospodarski razvoj, poboljšanje konkurentnosti te reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Uz to, amandmanima postavlja dodatne zahtjeve Europskoj komisiji da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se ubrzalo korištenje IPA-a sredstava, te poziva na usmjeravanje tehničke pomoći u izgradnju kapaciteta za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata.

Prijedlog REGI-a za izmjene Uredbe o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama

Maletić: Ne možemo zbog kršenja vladavine prava kažnjavati građane. U duhu EU-a je potaknuti na pozitivne promjene, a ne odbacivati ljude i produbljivati sukobe.

Loše pripremljen i neusklađen prijedlog Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju kršenja vladavine prava na Odboru za regionalni razvoj potpuno je izmijenjen.

Europska komisija predložila je Uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama koja je neprimjenjiva, neusklađena s Financijskom regulativom, Temeljnim ugovorom i Uredbom o utvrđivanju zajedničkih odredbi za fondove EU-a (CPR), ocijenila je zastupnica Maletić te je kao izvjestiteljica EPP-a predložila niz izmjena od kojih su najvažnije:

1. odgovornost Europske komisije za poduzimanje mjera u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje,
2. zaštita krajnjih korisnika korištenja EU sredstava u slučaju poduzimanja mjera blokiranja sredstava državi,
3. izuzimanje kohezijske politike odnosno ESI fondova u slučaju općih nedostataka koji imaju posljedice na proračun i dobro financijsko upravljanje iz ove regulative, jer su za to u CPR-u i Financijskoj regulativi propisane mjere.

Sve izmjene koje je zastupnica Maletić predložila usvojene su 22. studenoga 2018. na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta te je tako, uz usvojene izmjene i drugih izvjestitelja u sjeni, prijedlog Komisije potpuno promijenjen.

„Ne možemo zbog lošeg pravosuđa, nepoštivanja prava Unije ili lošeg upravljanja javnim novcem na razini države kažnjavati građane, poduzetnike, neprofitne organizacije i druge korisnike sredstava iz proračuna EU-a. Slažem se da u državama gdje postoji problem primjene vladavine prava sredstva više usmjerimo na projekte kojima će se razvijati svijest i mijenjati načini rada, ali nikako se ne slažem da zbog loše prakse i rada vlada kažnjavamo cijeli narod. To nije u skladu s načelima i ciljevima Europske unije“, istaknula je zastupnica Maletić protiveći se prijedlogu Europske komisije. 

Prijedlog REGI-a za izmjene Uredbe o Programu potpore reformama

Maletić: Uključivanjem razine razvijenosti u kriterij raspodjele, za što sam se na REGI-u izborila, dobit ćemo 100 milijuna eura više iz Programa potpore reformama

Europska komisija je pripremila 31. svibnja 2018., kao dio šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije, nastavak pilot programa potpore strukturnim reformama (SRSP) iz 2017., odnosno prijedlog Uredbe o uspostavi Programa potpore reformama (RSP). 

Kao izvjestiteljica EPP-a na Odboru za regionalni razvoj, zastupnica Maletić istaknula je kako je s obzirom na dosadašnje iskustvo rada s SRSP-om i veliki interes država članica jasno da je nastavak kroz novi program RSP potreban.

„Poticanje i ubrzavanje strukturnih reformi važno je i radi jačanja efekata drugih ulaganja iz proračuna EU-a. Tako npr. investicije koje se provode uz potporu fondova EU-a u okviru kohezijske i poljoprivredne politike ostvaruju znatno bolje rezultate, ako se istovremeno provode neophodne reforme koje olakšavaju i ubrzavaju poslovanje te podižu razinu znanja i povezivanja znanstvenog i istraživačkog sektora s gospodarstvom“, istaknula je zastupnica Maletić.

Međutim prijedlog Komisije o načinu raspodjele sredstava RSP-a po državama članicama, nije prihvatljiv te je zastupnica predložila da se uz broj stanovnika kao jedini kriterij, obavezno dodaju i razina razvijenosti (BDP države u odnosnu na prosječni BDP EU-a) te broj i kompleksnost reformi koje se moraju provesti i makroekonomskih neravnoteža. Zbog jednostavnosti primjene zastupnica je pristala na broj stanovnika i razinu razvijenosti kao osnovne kriterije.  Prema dosadašnjoj raspodjeli po broju stanovnika Hrvatskoj je od planiranih 22 milijarde eura za potpore reformama pripalo 202 milijuna eura, a iznos će se sigurno povećati za još 100 milijuna eura kada se u izračun uključi razina razvijenosti.

U drugoj fazi previđena je raspodjela i to pola sredstava odnosno 11,0 milijardi eura prema konkurentnosti prijavljenih prijedloga projekata na natječaj. To znači da se sredstva ne bi raspodjeljivala prema potrebi – broju i kompleksnosti reformi koje država treba provesti te bi veći dio sredstava otišao državama koje imaju veće administrativne kapacitete i koje su konkurentnije, a u pravilu su to najrazvijenije države članice. Ovakvim pristupom RSP može samo povećati razlike među državama članicama i usporiti konvergenciju zbog čega je zastupnica, amandmanom koji je i prihvaćen, smanjila iznos koji se raspodjeljuje temeljem natječaja na 25% odnosno 5,5 milijardi eura, što je na Odboru i podržano.

„Prijedlog uspostave RSP-a, kao i prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, može biti prihvatljiv jedino ako se ne smanjuju sredstava za kohezijsku politiku i ako se osigura raspodjela sredstava u skladu s potrebama i razinom razvijenosti, a ne prema konkurentnosti i broju stanovnika država članica“, istaknula je za kraj zastupnica Maletić.