Za nas je sigurnost ljudi na prvome mjestu

16.10.2018

Za nas je sigurnost ljudi na prvome mjestu

Publikacija picture

Europljani se moraju osjećati sigurno

Naš je svijet svijet promjene. Stari saveznici udaljuju se od Europe, stari suparnici ponovno prijete našem kontinentu. Pojavljuju se nove prijetnje, nove tehnologije pružaju kriminalcima nove prilike. Suočena s tim novim prijetnjama, Unija pruža sigurnu luku u kojoj vladaju mir, stabilnost, sloboda i demokracija. Klub zastupnika EPP-a bio je i ostao predvodnik u pružanju sigurnosti za naše građane. Zbog naših postignuća u proteklih pet godina naš je kontinent sigurniji, ali možemo i moramo učiniti više.

Borba protiv terorizma

Bez obzira na političku ideologiju, vjerska uvjerenja ili separatističke težnje pojedinačnih terorista, njihova su djela zločin koji se mora zaustaviti. Teroristi, bilo da djeluju samostalno bilo kao članovi mreže pune mržnje, ne poznaju granice i zato moramo odgovoriti na našim zajedničkim granicama.

(1) Suradnja i razmjena informacija

  • Sada možemo pružati sigurnost koristeći se sustavima i instrumentima koje uvodimo od 2014., ali moramo učiniti više. Naš je cilj produbiti interoperabilnost europskih informacijskih sustava i stvoriti jedinstveni portal koji tijelima za provedbu zakona omogućuje pristup informacijama iz svih europskih baza podataka.
  • Moramo ojačati ulogu Europola kao učinkovitog centra za razmjenu policijskih informacija.
  • Moramo zahtijevati obnovu strategije za borbu protiv terorizma kako bi se instrumenti u EU-u koji se preklapaju uskladili.
  • Moramo izgraditi povjerenje svakodnevnom suradnjom i zajedničkim operacijama – razmjena informacija je ključna. Moramo unositi dovoljno visokokvalitetnih podataka iz država članica u centralizirane i decentralizirane europske informacijske sustave kako bismo identificirali i locirali teroriste. Interoperabilnost tih sustava mora se povećati, njihova decentralizirana dostupnost poboljšati te moramo zajamčiti da informacije stižu krajnjim korisnicima u tijelima za izvršavanje zakonodavstva u obradivom formatu.
  • Ključne su međunarodna suradnja i interakcija s trećim zemljama jer se protiv organiziranoga kriminala i terorizma možemo učinkovito boriti samo na svjetskoj razini.
  • Biometrijski podaci (otisci prstiju i prepoznavanje lica) nužni su za otkrivanje lažnih i dvojnih identiteta.
  • Moramo podići razinu osviještenosti i pripravnosti na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne napade. Službe koje prve reagiraju moraju biti obučene, a planiranje civilne zaštite učvršćeno. Moramo izvući pouku iz događanja u Salisburyju.

(2) Onemogućivanje terorističkih sredstava

Presudno je da:

  • unaprijedimo suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica radi boljeg otkrivanja i praćenja nezakonitih financijskih tokova. Moramo pratiti sumnjive financijske tokove u sustavu SEPA kako bismo izradili Program za praćenje financiranja terorizma za taj sustav, slijedom primjera SAD-a koji je uveo taj program.
  • zahtijevamo provedbu Pete direktive o sprečavanju pranja novca.
  • zahtijevamo brz dogovor oko pristupa policije i pravosudnih tijela elektroničkim podacima koje internetske platforme pohranjuju ili prerađuju u realnom vremenu bez obzira na njihovu lokaciju. To je potrebno radi istrage, kaznenog progona i osude terorista i kriminalaca.
  • zahtijevamo zapljenu dobara koja potječu iz nezakonitih aktivnosti. Kriminal se nikome ne smije isplatiti.
  • pružimo bolju obuku za otkrivanje eksplozivnih materijala i praćenje sumnjivih transakcija, posebno u internetskoj maloprodaji; dodatno smanjimo trgovanje i nezakonitu nabavu eksploziva i oružja te streljiva s pomoću potpune provedbe Direktive EU-a 2017/853.
  • tražimo brzu provedbu Direktive o terorizmu kako bi se kaznena djela terorizma (uključujući pripreme) kriminalizirala u cijelome EU-u te da tako slični zločini budu kažnjeni na sličan način.

(3) Prevencija i suzbijanje radikalizacije

  • Migranti se moraju integrirati u zemljama prihvata.
  • Integracija ne znači asimilacija nego aktivni napori koje osoba koja želi živjeti u EU-u ulaže u svoju integraciju.
  • Moramo se svim snagama boriti protiv paralelnih društava u Europi, bez oprosta za one koji postupaju protiv europskih vrijednosti te promiču nasilje i ekstremizam.
  • I dok se prava svih ljudi moraju poštovati, također je pošteno i razumno očekivati da svi koji se nalaze na području Unije poštuju vrijednosti, običaje i obveze na kojima je naša Unija utemeljena.
  • Naša Unija ovisi o pravilnom funkcioniranju vladavine prava. Dopustimo li da joj se zaprijeti na jednome mjestu, postoji opasnost da se uruši posvuda.
  • U slučajevima nepoštovanja naših temeljnih prava, uključujući kršenje naših zakona, konačna ali logična posljedica jest povrat/repatrijacija te se ona mora provesti u skladu s međunarodnim pravom i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.
  • Moramo financirati lokalne strategije za policijske aktivnosti u zajednici te osnaživanje i obrazovanje mladih, što je ključno za suzbijanje radikalizacije. Te su se metode pokazale uspješnijima od centraliziranih pristupa.
  • Naglašavamo važnost propisnoga financiranja programa deradikalizacije u zatvorima jer su oni rasadišta religijskog ekstremizma. Moramo promicati instituciju umjerenih i neovisnih imama koji pružaju vjerske i duhovne usluge te služe kao savjetnici i sugovornici muslimanskih zatvorenika (kao što je slučaj s drugim vjerama).
  • Moramo se suprotstaviti teroristima s interneta. Poduzeća su odgovorna za aktivnosti koje se provode na njihovim platformama te moraju brzo uklanjati terorističke i nezakonite internetske sadržaje.
  • Moramo osmisliti djelotvoran protudiskurs: internet nam daje mogućnost da dopremo do ljudi, dovedemo u pitanje njihova stajališta i spriječimo da ih se povuče u smjeru ekstremizma.
  • Moramo razmjenjivati dobre prakse s trećim zemljama kad je riječ o tome kako učinkovito uspostaviti i provoditi strategije protiv radikalizacije radi smanjenja radikalnoga raspoloženja.

(4) Žrtve terorizma

  • Posvećeni smo borbi za prava žrtava na pravdu, dostojanstvo i sjećanje. Tražimo donošenje „uredbe o žrtvama terorizma” kojom se jamči automatski pristup skrbi i financijskoj potpori za sve žrtve i utvrđuju minimalni standardi za brzu i učinkovitu pomoć jer su te žrtve bile meta zbog vrijednosti koje svi mi predstavljamo.
  • Želimo stvoriti jedinstvenu točku pristupa informacijama i savjetima za žrtve te psihološku pomoć i savjetovanje o dostupnim uslugama potpore. To je potrebno koordinirati u budućem europskom centru za potporu žrtvama.
  • Pozivamo države članice da uspostave pravne mehanizme kako bi se kriminaliziralo veličanje određenih terorističkih djela ako se time vrijeđa žrtve i ako može doći do sekundarne viktimizacije povredom dostojanstva žrtava i nanošenjem štete njihovoj rehabilitaciji.
  • Trebali bismo surađivati s medijima kako bi se uvele mjere samoregulacije u razdoblju nakon napada kako bi se jamčila zaštita privatnog života žrtava i njihovih obitelji.

Osiguravanje naših granica

Moramo povećati kontrolu naših vanjskih granica. Uvjereni smo da je bolja zaštita vanjskih granica EU-a presudna za očuvanje sigurnosti naših građana, upravljanje migracijskom krizom i održavanje šengenskog prostora bez kontrole putovnica. Vanjske granice EU-a zajedničke su granice i nužno je da na njima nadležna nacionalna tijela i tijela EU-a djeluju kolektivno i zajednički. Moramo uskladiti svoje postupke. Naše snage granične kontrole moraju osigurati da znamo tko ulazi u EU i tko iz njega izlazi te da se osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita doista daje pristup postupcima za traženje azila, a da se oni koji ne ispunjavaju uvjete vraćaju. Učinkovita kontrola naših vanjskih granica je ključna, ali cijeli lanac mora funkcionirati. Otkrivanje onih koji nezakonito prelaze naše vanjske granice nije dovoljno, sustav vraćanja mora funkcionirati jednako dobro.

(1) Integrirano upravljanje granicama

  • Ustrajat ćemo u traženju pune provedbe odobrenih mjera upravljanja granicama. Države članice ne pridržavaju se aktualnih propisa, pa je sustav zbog toga nesavršen. Moramo surađivati na rješavanju tog problema.
  • Ključno je unapređenje europske granične i obalne straže jačanjem operativnih kapaciteta pripadajuće agencije kako bi se broj stalnih snaga povećao na 10 000 službenika graničnog nadzora s vlastitom opremom.
  • Moramo pružiti financijsku potporu i obuku većem broju nacionalnih graničnih službenika u državama članicama, na našim vanjskim granicama, kako bi se mogle provoditi tekuće operacije.
  • Moramo poboljšati postupke granične kontrole optimiziranjem i međusobnim povezivanjem novih informacijskih sustava EU-a i uvođenjem zajedničkog repozitorija podataka o identitetu sa zajedničkim sustavom uspoređivanja biometrijskih podataka i tehnologijom za prepoznavanje lica kako bismo osigurali sveobuhvatne provjere svih osoba koje ulaze u EU preko njegovih vanjskih granica.
  • Moramo uspostaviti zajednički pristupni mehanizam za oslobađanje informacija dostupnih u raznim sustavima za granične kontrole. Moramo znati tko prelazi naše granice.
  • Operativna interoperabilnost između službi koje kontroliraju naše vanjske granice i snaga tijela koja provode zakone u šengenskom prostoru mora biti osigurana kako bi se suzbila neovlaštena sekundarna kretanja, nezakonito useljavanje i kriminal na vanjskoj granici.
  • Šengenski prostor mora ostati područje slobode kretanja jer to znači veću sigurnost na našim vanjskim granicama, a ne manju. No šengenski prostor ovisi o tome da države članice ispunjavaju svoje obveze na tim granicama kako bismo mogli povratiti povjerenje građana u naš zajednički prostor.
  • Države članice moraju biti spremne pojačati policijske provjere usmjerene na nezakonito useljavanje i boriti se protiv prekograničnog kriminala ciljanim kontrolama.
  • Potreban nam je europski nalog za vraćanje. Državljanina treće zemlje koji je predmet odluke o vraćanju trebalo bi smjesta vratiti u matičnu zemlju. Trebali bismo uskladiti administrativne, tehničke i operativne kapacitete država članica za provedbu odluka o vraćanju kao sastavnog dijela lanca upravljanja migracijama. Trebalo bi biti moguće da odluku jedne države članice provodi druga država članica.

(1a) Prihvatni centri u trećim zemljama

  • Kad je riječ o humanitarnim potrebama, u tranzitnim zemljama i sigurnim trećim zemljama trebalo bi osnovati ili proširiti dobro opremljene prihvatne centre. Izbjeglice i nezakoniti migranti moraju ostati ondje dok se ne razjasni odluka o njihovu azilnom statusu. U slučaju negativne odluke, moraju biti vraćeni. Prihvatni centri moraju biti pod vodstvom EU-a sa stražarima i nadzornicima koje su osposobili stručnjaci iz EU-a.
  • Moramo razmotriti koncept lokacija za iskrcavanje na sigurnim područjima izvan područja EU-a, koji će predvoditi i financirati EU, na koja bi se smjesta dovodili svi koji su spašeni na moru, uzimajući u obzir sve humanitarne aspekte. Njihove zahtjeve za azil ondje bi obrađivali stručnjaci EU-a na temelju standarda EU-a. U slučaju negativne odluke bili bi vraćeni u svoju zemlju porijekla u skladu s međunarodnim zaštitnim mjerama. Donese li se pozitivna odluka, bili bi premješteni.

(2) Ojačana policijska suradnja

  • Potrebno je da EUROPOL, CEPOL i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu bliže surađuju pri ocjenjivanju općeg stanja u pogledu teškog i organiziranog kriminala i terorizma u Europi.
  • Prekogranična policijska suradnja ključna je za otklanjanje prijetnji unutarnjoj sigurnosti. Mora se poticati jezično osposobljavanje, zajedničke procedure i ophodnje policijskih snaga raspoređenih na unutarnjim granicama EU-a.

(3) Suradnja s trećim zemljama

Granice Europske unije više nisu duž obala Mediterana nego na rubu Sahare. Osiguravanje naših granica na jugu počinje odgovarajućom kombinacijom razvoja i vojne suradnje. Gospodarska potpora mora biti povezana s politikom vraćanja i ponovnog prihvata. Moramo povećati napore koje EU ulaže u osposobljavanje i opremanje kako bi se povećali kapaciteti naših partnera. Osnaživanjem lokalnih partnera već štitimo naše građane južno od Sahela.

  • Moramo uspostaviti praktičnu suradnju u području upravljanja granicama s trećim zemljama. Područje operacija trebalo bi povećati kako bi se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu omogućilo da provodi aktivnosti i na vanjskim granicama tih trećih zemalja.
  • Granične kontrole na izvoru (prethodna odobrenja) moraju se dodatno razvijati na graničnim prijelazima trećih zemalja.
  • Vize za zemlje koje ne surađuju u pogledu ponovnog prihvata moraju se obustaviti.

Stvaranje sigurnog kiberprostora

Ljudi moraju osjećati da su zaštićeni na svojim ulicama, u svojim domovima, ali i na internetu. Digitalni svijet mora imati slobodan protok robe i usluga, ali i informacija. Dezinformacije, lažne vijesti i propaganda su prijetnje našoj kolektivnoj sigurnosti jer potkopavaju povjerenje građana u njihove institucije. Europa, sa svojom industrijskom osnovom, mora postati predvodnik u kibersigurnosti kako bi naša potrošačka roba i industrijske primjene i dalje bile sigurne, kako bi se osigurala kritična infrastruktura i kako bi protok informacija i dalje bio vjerodostojan.

(1) Vjerujemo u kibersigurnost

  • Moramo ojačati agenciju EU-a za kibersigurnost (ENISA) odgovarajućim financijskim sredstvima i resursima jer je aktivna suradnja ključna za učinkovito upravljanje kiberprostorom.
  • Moramo odrediti slanje priopćenja ENISA-i kao uvjet za kibernapade i privatnim i javnim subjektima.
  • Moramo ENISA-i dati sposobnost za proaktivno istraživanje kibernapada i koordinaciju zajedničkih akcija u Europi na temelju najbolje prakse, znanja i alata za borbu protiv prijetnji i otkrivanje povreda sigurnosti.
  • Podupiremo europski okvir za sigurnost IKT-a kako bi se u sklopu njega odredili zajednički sigurnosni standardi, zajedničko certificiranje i označivanje.
  • Promičemo pristup utemeljen na ublažavanju prijetnji s našim javnim i privatnim partnerima.
  • Želimo izraditi zajednički pravni okvir EU-a s usklađenim rješenjima za program kibersigurnosne certifikacije, koji je po svojoj prirodi usmjeren na tržišno natjecanje, radi istraživanja i kaznenog progona kiberkriminala (posebno kad je riječ o skrivenim mrežama) te kibernapada u svim državama članicama EU-a.
  • Moramo unaprijediti postojeću kiberjedinicu Europola kako bi postala stvarna kiberbrigada EU-a i kako bismo poboljšali našu sposobnost da se branimo.

(2) Vjerujemo u informiranje, a ne u dezinformiranje

  • Moramo se suprotstaviti lažnom sadržaju s interneta. Moramo stvoriti preventivni okvir javno-privatnog partnerstva za brzo uklanjanje lažnoga sadržaja i smanjenje financijskih poticaja za one koji profitiraju od dezinformacija tako što ćemo spriječiti da novac od oglašavanja odlazi lažnim vijestima.
  • Trebali bismo ustrajati u tome da se prijava obavlja pod pravim imenom kako bismo zaustavili botove i lažne korisničke račune na društvenim medijima.
  • Moramo surađivati s poduzećima na stvaranju algoritama od javnog interesa kako bi se pomoglo u neovisnoj procjeni objava na društvenim medijima.
  • Moramo surađivati s novinarskim udrugama i organizacijama za provjeru istinitosti podataka kako bismo uspostavili transparentnu platformu EU-a za provjeru činjenica na razini cijelog EU-a i tako građanima pružili alate da sami provjeravaju činjenice.

Zaključak

U svijetu koji se mijenja EU mora ostati stup stabilnosti. Naša bi se politika trebala temeljiti na miru, blagostanju i partnerstvu za nas i naše susjede.

Da bismo osigurali mir, moramo osigurati svoje granice; moramo biti sposobni braniti se, i u kiberprostoru i na čvrstome tlu. Moramo se više, brže i bolje međusobno koordinirati te si pružiti alate da to učinimo efikasno. Ali moramo pomoći i drugim zemljama da pomognu sebi kako bi pomogle nama da budemo sigurni.

Ako naši partneri ne sudjeluju u našem blagostanju i našem miru, nećemo imati dugoročnu sigurnost. Problemi naših susjeda postaju naši problemi; moramo razmisliti o tome kako ulagati rano, kako razvijati održivo i kako trajno stabilizirati naše susjedstvo kako bi se postigla stalna sigurnost