Vrijeme je za djelovanje u vezi s migracijom

Svaki pristup migraciji mora biti cjelovit. Potrebno je razmotriti svaki aspekt kao dio sveobuhvatne strategije koja se temelji na načelu konkretne solidarnosti.

• U Europsku uniju 2014. pristiglo je više od 276 000 nezakonitih migranata te se time njihov broj povećao za 155 % u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine poginulo je 3200 osoba pokušavajući prijeći Sredozemno more, a od početka ove godine njih više od 1500, pri čemu je 700 osoba poginulo u samo jednoj, najgoroj nesreći uz libijsku obalu.
• Broj tražitelja azila u 28 država članica povećao se 2014. na gotovo 650 000, što ukazuje na povećanje od 40 % u odnosu na 2013. godinu.
• Broj podnositelja zahtjeva za azil iz Sirije porastao je 2014. na 124 000 u 28 država članica, što je gotovo 20 % ukupnog broja podnositelja zahtjeva iz svih država izvan EU-a. Pritisak koji dolazi s istoka (iz Ukrajine) ne smije se zanemariti.
• Pet država članica (Švedska, Njemačka, Francuska, Italija i Mađarska) prihvaća 70 % svih tražitelja azila te obrađuje njihove zahtjeve, dok se države članice na vanjskim granicama EU-a (Italija, Malta, Grčka i Bugarska) nalaze pod neravnomjernim pritiskom prouzročenim dolaskom azilanata i migranata.
• Broj odluka o vraćanju koje su države članice EU-a izdale 2013. iznosi 425 875, dok je stvarni broj vraćenih osoba 166 975, tj. manje od 40 %.

Odgovor na krizu sustava azila

• Države članice moraju u potpunosti prenijeti u nacionalna zakonodavstva novi Paket o azilu do srpnja 2015. te ga u cijelosti provesti.
• Pravednija raspodjela i podjela odgovornosti među državama članicama moraju biti više od slogana: Klub zastupnika EPP-a poziva Europsku komisiju da prilagodi postojeći sustav tako da ga upotpuni obvezujućim mehanizmom za raspodjelu tražitelja azila nakon što pojedina država članica prijeđe određeni prag. Uvođenje takvog mehanizma moglo bi se temeljiti na kriterijima kao što su veličina države, broj stanovnika, gospodarska situacija te broj migranata koji se već u njoj nalaze. 
• Potrebno je uvesti dodatnu mjeru stvaranja obnovljenog programa za premještanje izbjeglica unutar EU-a.
• U politikama EU-a potrebno je jasno naznačiti razliku između zakonitih tražitelja azila i nezakonitih migranata.
• Potrebno je poticati sporazume s trećim zemljama kako bi se migracijski tokovi nadzirali i smanjili prije dolaska migranata na granice EU-a.
• Potrebno je uvesti pojam „nesigurnih trećih zemalja” (ratnih zona) kako bi se ubrzao postupak obrade zahtjeva koji dolaze iz tih zemalja.
• Potrebno je dodatno poboljšati definiciju pojma „sigurnih trećih zemalja” (većinom države sa zapadnog Balkana) kako bi se postupci ubrzali te potaknulo vraćanje u slučajevima neosnovanih zahtjeva.
• Posebice je potrebno razmotriti pojam „humanitarne vize” za maloljetnike bez pratnje.
• Potrebno je uspostaviti informativne centre u trećim zemljama te ih financirati u suradnji s vladom dotične države i UNHCR-om.
• Financiranjem iz proračuna EU-a trebamo doprinijeti sposobnosti država članica da poboljšaju svoje uvjete za prihvat po pitanju kvalitete i kvantitete.
• Podupiremo stroge prakse vraćanja kako bi tražitelji azila čiji su zahtjevi odbijeni dobili pravedne i brze postupke koji vode ili do učinkovite integracije ili do trenutačnog vraćanja.
• Potrebno je razmotriti mogućnost provođenja početne provjere zahtjeva za azil izvan EU-a.
• U Europskom potpornom uredu za azil (EASO) trebamo za države članice uvesti procjenu situacije za ranu pripravnost i planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama, a to je potrebno pružati uz ulaganje dodatnih ljudskih i financijskih resursa.
• Potrebno je u EASO uvesti platformu koja se temelji na informacijskoj tehnologiji kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i informacija te ojačala sposobnost EASO-a da pruža potporu djelovanju država članica u vezi s preseljenjem, premještanjem, informacijama te mogućnostima za osposobljavanje.

Razmatranje mogućnosti zakonite migracije kako bi se ljude odvratilo od nezakonite migracije

• Zakonita migracija treba se temeljiti na potražnji na tržištu rada država članica za niskokvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima te na sposobnostima države članice da integrira migrante, uzimajući pritom u obzir demografske izazove i gospodarsku krizu koja je pogodila naše države.
• Potrebno je jasno razlikovati između instrumenata za zakonitu migraciju iz humanitarnih razloga te instrumenata za zakonitu migraciju za potrebe tržišta rada država članica.
• O zakonitoj migraciji iz humanitarnih razloga: Klub zastupnika EPP-a poziva na integriraniji pristup na razini EU-a i poziva svih 28 država članica na bolju primjenu programa preseljenja i privremene zaštite (humanitarna viza).
• O zakonitoj migraciji za potrebe tržišta rada: Klub zastupnika EPP-a poziva na punu provedbu postojećeg zakonodavstva EU-a u tom području koje uključuje Direktivu o jedinstvenoj dozvoli za boravak, Direktive o sezonskim radnicima i Direktive o premještaju unutar društva, brzi dovršetak Direktive o studentima i istraživačima te na reviziju Direktive o plavoj karti.
• Države članice moraju zajamčiti da će se prihvat novih migranata odvijati u sklopu čvrste integracijske politike (obavezni jezični tečajevi, učenje o vrijednostima EU-a, društvena uključenosti itd.).
• Potrebna je bolja koordinacija u korištenju fondova EU-a za integracijske politike.

Nulta stopa tolerancije prema trgovcima ljudima, krijumčarima i njihovim pomagačima; poticaj na nadzor vanjskih granica

• Trgovanje ljudima suvremeni je oblik ropstva te je potrebno razotkriti transnacionalne zločinačke mreže i iskorijeniti ih na mjestu njihova djelovanja. Države članice i nadležne agencije moraju primijeniti strategiju s nultom stopom tolerancije.
• Migracije ne smiju biti unosan posao za trgovce ljudima i krijumčare koji se koriste novim rutama prema EU-u te primjenjuju nove načine iskorištavanja migranata („brodovi duhova”). EU i njegove države članice moraju onemogućiti zločinačkim i terorističkim organizacijama da zaradom jačaju svoje aktivnosti i strukture.
• Klub zastupnika EPP-a poziva na zajedničku vojnu pomorsku operaciju EU-a i UN-a uz libijsku obalu kako bi se zaustavilo trgovanje ljudima, srušile mreže krijumčara te nastavilo sa sustavnom zapljenom i uništavanjem svih krijumčarskih plovila.
• Države članice moraju EUROPOL-u, Frontexu i EUROSUR-u, čelnim agencijama na području djelovanja Europe u vezi s migracijom, pružiti odgovarajuće resurse (osoblje i opremu) kako bi mogle ispunjavati svoje obaveze te pravne instrumente za razmjenu dragocjenih podataka.
• Potrebno je razotkriti i djelotvorno se boriti protiv krivotvorenja identiteta i isprava te nezakonitog trgovanja.
• Potrebno je poboljšati sposobnosti država članica i EUROPOL-a da surađuju s policijskim tijelima, između ostalog i zajedničkim operacijama rušenja mreža krijumčarenja i organiziranog kriminala.
• Potrebno je povećati nadležnosti za nadzor vanjskih granica: kada Frontex vodi operaciju, tada on mora imati glavnu riječ, a ne država članica koja je zatražila nadzor.
• Potrebno je ojačati suradnju s Turskom, Malijem i Nigerom (operacije ZVSP-a koje su u tijeku) te ta suradnja mora imati glavnu ulogu u borbi protiv nezakonite migracije, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima.
• Posebna se pozornost mora posvetiti maloljetnicima bez pratnje koji su žrtve trgovanja ljudima.

Kako se nositi s valovima nezakonitih migranata

• EU i države članice moraju kao prioritet hitno reagirati dodjeljivanjem više sredstava za kapacitete za potražnju i spašavanje te povećanjem broja akcija spašavanja.
• Ukrcavanje na nesigurna i opasna plovila onemogućit će se jedino ako se zajedno s trećim zemljama učinkovito riješe temeljni razlozi zbog kojih dolazi do migracija, umjesto pukog bavljenja posljedicama.
• Ključno je složiti se oko bolje ciljane razvojne pomoći za graničnu politiku i policijske kapacitete.
• Potrebno je razvijati kapacitete tranzitnih zemalja (u EU-u i trećim zemljama) za prihvat i zaštitu.
• Potrebno je primijeniti stroge uvjete koji povezuju razvojne i političke ciljeve (dobro upravljanje) s financijskom potporom EU-a.
• Moramo pomoći trećim zemljama kroz koje migranti prolaze ili iz njih dolaze da spriječe njihov odlazak.
• Stroge politike vraćanja nezakonitih migranata moraju se provoditi, između ostalog, programom EU-a za zajedničke operacije vraćanja pod vodstvom Frontexa.
• Moramo se pobrinuti da usvojene politike i mjere ne stvore učinak privlačenja migranata.
• Na vanjskim granicama moramo povećati sigurnost i nadzor, između ostalog, primjenom novih tehnologija, boljom provedbom i koordinacijom već postojećih IT sustava poput sustava VIS i SIS II, primjenom budućih alata definiranih u Paketu mjera o pametnim granicama te snažnom primjenom novog mehanizma za ocjenjivanje Schengena. Sve države članice moraju se u potpunosti koristiti postojećim bazama podataka te ih ažurirati.
• Države članice moraju ispuniti svoju obavezu prikupljanja otisaka prstiju svih novoprispjelih osoba (Eurodac).
• Potrebno je povećati izdvajanja za proračun Frontexa, ojačati njegove zajedničke operacije te pokrenuti timove europske granične zaštite kako je definirano u novoj Uredbi o Frontexu.
• Potrebno je promicati i podupirati diplomatske napore, kao i napore UN-a, u stabilizaciji susjednih područja sukoba (Libija, Sirija, Ukrajina...) u kojima ratovi i propale države omogućuju razne vrste nezakonitog trgovanja. Nagli razvoj Islamske države te daljnje pogoršanje vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine utjecat će na masovni dolazak migranata te na tokove raseljenih osoba.

Preoblikovanje okvira strategije za suradnju s trećim zemljama

• Potrebno je međusobno povezati vanjske odnose, razvojnu politiku i humanitarnu pomoć te ih koordinirati s unutarnjim politikama i unutarnjom sigurnošću kako bi se postigli uspješni rezultati.
• Potrebno je ocijeniti učinkovitost alata koji se trenutačno koriste (partnerstva za mobilnost, sporazumi o vraćanju i ponovnom prihvatu migranata te regionalne mreže suradnje).
• Potrebno je poboljšati humanitarnu pomoć i sustave potpore kako bi se olakšao teret država koje graniče s ratnim zonama (npr. Jordan, Tunis i Libanon u slučaju sukoba u Siriji). Potrebno je ojačati programe preseljenja.
• Moramo pomoći u razvoju održivih država koje će ljudima pružiti uvjete života koji će im omogućiti da ostanu u svojim državama podrijetla.
• Potrebno je riješiti veliki izazov milijuna izbjeglica na Bliskom istoku i u Africi, posebice u supsaharskoj zoni. EU mora stvoriti više programa koji jačaju regionalno premještanje te podupiru regionalne mreže razvoja i suradnje. Ističemo važnost postojećih operacija ZVSP-a u Maliju i Nigeru koje djeluju s tim ciljem.
• Potrebno je njegovati te bolje integrirati sigurnosne i protuterorističke aspekte diplomacije pravosuđa i unutarnjih poslova s obzirom na to kako razvoj Islamske države utječe na masovni dolazak migranata i/ili tražitelja azila.