Vanjska dimenzija energetske sigurnosti

CILJEVI

Cilj nam je pobrinuti se za veću sigurnost vanjske opskrbe Europske unije energijom. Europska unija uvozi 53 % ukupne potrošene energije. Osim postojeće potrebe za većom konkurentnošću, većom energetskom učinkovitošću, nižim troškovima i većom neovisnošću europske opskrbe energijom, kriza u Ukrajini istaknula je i hitnu potrebu za smanjivanjem energetske ovisnosti o samo jednom dobavljaču i povećanjem otpornosti EU-a na vanjske geopolitičke pritiske. U tom kontekstu pozdravljamo stvaranje energetske unije kao primarnog alata za postizanje veće energetske sigurnosti, smanjivanje cijena energije i povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva. To bi trebalo obuhvaćati stvaranje istinske zajedničke vanjske energetske politike koja bi povećala geopolitičku vjerodostojnost, učinkovitost i dosljednost EU-a, dozvolila nam da u razgovorima s našim partnerima nastupamo jedinstveno te da osiguramo da vanjska energetska politika EU-a ide ruku pod ruku s njegovom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Suočen sa značajnim tekućim promjenama na međunarodnim tržištima energije, koje se primjerice odnose na cjenovna kretanja i korjenite promjene novih opskrbnih kapaciteta nafte i plina, s jedne strane, i očekivanim eksponencijalnim porastom potražnje na svjetskom tržištu, posebno u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini, s druge strane, EU mora definirati globalnu energetsku strategiju.

Vanjske i unutarnje dimenzije naše energetske sigurnosti usko su isprepletene. Potpuna održiva upotreba svih domaćih izvora energije od ključne je važnosti za smanjenje naše ovisnosti o uvozu. U tom smislu trebali bismo zagovarati potpunu provedbu postojećeg zakonodavstva o unutarnjem tržištu energije, uključujući treći energetski paket, kako bismo smanjili ovisnost, povećali raznolikost izvora energije, snizili cijenu energije za poduzeća i krajnjeg potrošača radi prekoatlantske konvergencije cijena energije i stvorili dobro međusobno povezano i sinkronizirano zajedničko tržište, bez energetskih otoka, a u isto vrijeme poštovali slobodu država članica da se odluče za svoju kombinaciju izvora energije.

POZIVAMO NA JEDINSTVO I SOLIDARNOST U VANJSKOJ ENERGETSKOJ POLITICI

• Osnova energetske unije trebala bi biti zajednički nastup u pregovorima s trećim zemljama. Usklađenost stajališta i zajednička kupnja plina trebale bi početi na regionalnoj razini, na kojoj bi države članice mogle dobrovoljno uspostaviti zajednički pregovarački mehanizam i stvoriti regionalna čvorišta s ciljem daljnjeg širenja infrastrukture za opskrbu plinom kako bi ojačale naš zajednički pregovarački potencijal. Time bi se moglo stvoriti zajedničko europsko pregovaračko stajalište. Odluka o reviziji međuvladinih sporazuma temelj je na kojem se mogu graditi jače uloge Europske komisije u očuvanju sukladnosti međuvladinih sporazuma s pravom EU-a, uključujući njezine ex ante evaluacije međuvladinih sporazuma, sudjelovanje u pregovorima i stvaranje standardnih ugovornih odredbi kojima će se obuhvatiti pravila EU-a. Veliki komercijalni ugovori također imaju utjecaj na energetsku sigurnost EU-a. Komisija igra važnu ulogu u provjeri sukladnosti tih ugovora s pravom EU-a i njihova utjecaja na energetsku sigurnost prije njihova zaključivanja tako što sudjeluje u pregovorima o njima, bez obzira na pravo Komisije da provjerava sukladnost nakon pregovora. Ugrađivanje „odredbi o energetskoj sigurnosti” u trgovinske sporazume i sporazume o suradnji sa zemljama koje proizvode energiju i tranzitnim zemljama trebalo bi biti obvezno kako bi se izbjegli politički motivirani prekidi opskrbe.
• Podržavamo stvaranje uzajamno korisnog tržišta energije za zemlje korisnice, tranzitne zemlje i zemlje koje proizvode energiju u Europi i našim susjednim zemljama utemeljenog na zajedničkoj pravnoj stečevini. Stoga su potpuna provedba zakona o tržišnom natjecanju i postojeće stečevine koja se odnosi na tržište energije od presudne važnosti. Sva poduzeća iz trećih zemalja koja sudjeluju u proizvodnji, transportu, distribuciji i skladištenju energije moraju poštovati sve elemente relevantnog zakonodavstva EU-a.
• Uvjerenja smo da suradnjom na polju energetike možemo pozitivno doprinijeti promicanju i jačanju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u partnerskim zemljama. Smatramo da bi se politike koje se tiču vanjskih poslova, ljudskih prava i energetike međusobno trebale nadopunjavati.
• Vanjsku dimenziju bi također trebalo držati na umu pri reviziji zakonodavstva u području energetike i klime, primjerice kod odredbi koje se tiču trgovanja emisijama, obnovljivih izbora energije i energetske učinkovitosti kao i pri mogućim daljnjim revizijama unutarnjeg energetskog tržišta, jer razvoj obnovljivih izvora energije u EU-u i našim partnerskim zemljama također doprinosi rješavanju naših problema s ovisnošću o uvozu.
• Princip solidarnosti između država članica trebao bi biti glavni princip za osiguravanje opskrbe energijom, a trebalo bi ga proširiti i na članice energetske zajednice. Pozivamo na brzu reviziju i jačanje Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom kako bi se proširio izbor mjera zajedničkog djelovanja u slučaju hitnih stanja i ugroženosti energetske sigurnosti. To bi trebalo dovesti do uspostavljanja konkretnih kriznih planova koji bi uzeli u obzir raspoložive kapacitete za skladištenje.
• Pozivamo na veću konvergenciju i sinergiju institucija. Pogotovo podržavamo bolju integraciju prioriteta vanjske energetske sigurnosti u politike, što je cilj Visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice Komisije. Pozivamo na bolju koordinaciju između Visoke predstavnice/potpredsjednice i nadležnih povjerenika i povjerenica s ciljem poboljšanja usklađenosti politika EU-a o vanjskoj energetskoj sigurnosti. To zahtijeva snažniji klaster pod vodstvom Visoke predstavnice/potpredsjednice s osobom na funkciji namještenika zaduženog za taj spis.

POTREBNA NAM JE ISTINSKA RAZNOLIKOST OPSKRBE I OPSKRBNIH PRAVACA

• Uvjerenja smo da postoji hitna potreba za većom raznolikošću izvora energije, opskrbljivača i opskrbnih pravaca, što se može postići sklapanjem novih pouzdanih partnerstava. Sigurni i pouzdani izvori opskrbe potrebni su kako bi se stvorilo dobro integrirano i međusobno povezano tržište energije. Prava liberalizacija unutarnjeg tržišta EU-a izravno je povezana s raznolikošću izvora opskrbe.
• Susjedne zemlje moraju se bolje uzajamno povezati. Uzimajući u obzir navedeno, potrebna nam je revizija projekata izgradnje plinovoda u našem susjedstvu. Pozivamo Europsku komisiju da nam više pomogne u provedbi projekata od zajedničkog interesa. Trebalo bi istražiti potencijal Europskog fonda za strateška ulaganja, uključujući i njegovo korištenje za strateške projekte koji imaju pristup postojećim financijskim instrumentima (Instrument za spajanje Europe i europski strukturni i investicijski fondovi). Podržavamo napuštanje projekta Južnog toka i protivimo se njegovom ponavljanju u obliku projekta „Turski tok” jer bi se time samo osnažila postojeća ovisnost, a kosi se i s načelom EU-a o raznolikosti. Međutim, ponovno izražavamo podršku plinovodu duž južnog koridora koji bi povezivao zemlje južnog Kavkaza, Bliskog istoka, Sredozemlja i središnje Azije s EU-om, uključujući i Tursku kao tranzitnu zemlju. Transkaspijski plinovod je od strateškog interesa za energetsku opskrbu EU-a, a EU još uvijek mora vratiti povjerenje u pouzdano energetsko partnerstvo sa zemljama središnje Azije. Podržavamo istraživanje mogućeg energetskog partnerstva s Iranom, uz uvjet da se pregovori o nuklearnim pitanjima uspješno zaključe.
• U kontekstu europsko-mediteranskog partnerstva trebali bismo se zalagati za razvoj platformi za plin, električnu energiju i obnovljive izvore energije i isto tako iskoristiti potencijal solarne energije te dati prioritet potrebnim spojnim vodovima energetskih mreža duž pravca sjever-jug sa zemljama sjeverne Afrike. Također ističemo važnost Istočnog mediteranskog partnerstva (Cipar, Grčka i Izrael) i njegovog potencijala u opskrbi plinom koji se može upotrijebiti za poboljšanje energetske sigurnosti u jugoistočnoj Europi.
• Također podržavamo snažnu suradnju s energetskim partnerima u sjevernoj Europi zajedno s razvojem jakih regionalnih mreža u nordijsko-baltičkoj regiji i povezivanjem energetskih mreža baltičko-jadranskog pravca.
• Vjerujemo da sporazum o plinovodu „Sjeverni tok 2”, koji bi ojačao ovisnost o opskrbi plinom iz Rusije, nije u skladu sa strategijom EU-a za povećanje raznolikosti izvora opskrbe i tranzitnih pravaca uvezene energije, kao ni sa strategijom energetske sigurnosti EU-a, niti s ciljevima vanjske i sigurnosne politike te politike Istočnog partnerstva. Stoga pozivamo Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da provedu dubinsku procjenu usklađenosti projekta „Sjeverni tok 2” s pravom EU-a i pobrinu se za to da se sve relevantno zakonodavstvo EU-a poštuje u potpunosti.
• Nova strateška energetska partnerstva s Norveškom i Turskom također bi mogla znatno doprinijeti raznolikosti energetske opskrbe EU-a. Trebala bi se osigurati usklađenost između turske energetske politike i prioriteta EU-a za raznolikost. Trebali bismo se usredotočiti na Transanatolijski i Transjadranski plinovod kojima bi se postigla istinska raznolikost. Podržavamo potpuno pristupanje Turske energetskoj zajednici. Pozivamo tursku vladu da bez daljnje odgode potpiše i ratificira Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), koju je potpisao i ratificirao EU i njegovih 28 država članica. Turska bi također trebala poštovati sva suverena prava svih država članica, uključujući ona povezana s istraživanjem i iskorištavanjem prirodnih resursa kada su u skladu s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim pravom.
• Radi stvaranja prave raznolikosti podržavamo definiranje strateških energetskih infrastrukturnih projekata, kako sa zemljama u susjedstvu tako i s članicama energetske unije. Ovo obuhvaća razvoj i nadogradnju dvosmjernih spojnih vodova, njihovu veću dostupnost, uklanjanje energetskih otoka, tehnologiju povratnog toka, kapacitet za skladištenje te terminale za LNG unutar EU-a. Pozivamo Komisiju da brzo predloži strategiju za ukapljeni prirodni plin koja je od presudne važnosti za raznolikost opskrbe plinom.
• Uspostavljanje energetske unije oslanja se na maksimalno povećanje kapaciteta spojnih vodova, ali i na izgradnju moderne energetske infrastrukture i modernizaciju postojeće mreže. Strategija energetske sigurnosti EU-a stoga mora uključivati mehanizme koordinacije, uključujući pametne načine prijenosa i distribucije, kako bi se osigurala interoperabilnost. Potrebni su nam ciljevi međupovezanosti sustava za plin, usklađeni s ciljevima međupovezanosti sustava za električnu energiju, koji nadilaze okvire Uredbe o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.

PODRŽAVAMO JAČANJE MEĐUNARODNE SURADNJE I ENERGETSKE DIPLOMACIJE

• U trenutnom geopolitičkom kontekstu dobra strateška suradnja s SAD-om i jačanje suradnje unutar Vijeća EU-a i SAD-a za energetiku važni su za unapređivanje sigurnosti te političkog i gospodarskog partnerstva između EU-a i SAD-a. Pozivamo na otvaranje energetskih tržišta u sklopu pregovora o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganje (TTIP) putem transatlantskog tržišta energije s ciljem ukidanja zabrane SAD-a da izvozi svoje energente, a posljedično i pada cijena energije, što bi ojačalo naš pregovarački položaj na svjetskom tržištu.
• Podržavamo razvoj energetske diplomacije EU-a u partnerskim zemljama i na međunarodnim forumima s ciljem, između ostalog, promicanja veće transparentnosti na globalnim tržištima plina, sprječavanja nedostataka tržišta i povećanja energetske sigurnosti za sve. Razvoj istinskog svjetskog tržišta plina mora se zaštititi pravilima Međunarodne trgovinske organizacije, koja bi spriječila mehanizme narušavanja tržišnog natjecanja. Stoga pozdravljamo i ohrabrujemo činjenicu da se Komisija koristi pravilima politike tržišnog natjecanja EU-a u suprotstavljanju energetskim poduzećima izvan EU-a.
• Želimo veću sinergiju između energetske sigurnosti i diplomacije u području klimatskih promjena, posebno za vrijeme trajanja pregovora u sklopu konferencije COP 21 u Parizu, kojom bi se postigla održiva podjela odgovornosti u vezi smanjenja emisija CO2. Ovo bi doprinijelo primarnom cilju EU-a u pogledu energetske sigurnosti, ali i konkurentnosti gospodarstva EU-a.
• Ističemo kako je potrebno poduprijeti paneuropsku dimenziju energetske unije s obzirom na to da su se ugovorne strane energetske zajednice obvezale provoditi dio pravne stečevine EU-a koji se odnosi na energetiku, a posebno propise o unutarnjem tržištu energije. Podržavamo daljnje poboljšanje funkcioniranja energetske zajednice i jačanje njezinih institucija. Podržavamo ovogodišnju obnovu Memoranduma o razumijevanju s Ukrajinom o strateškom partnerstvu. Također bismo zajedničkim infrastrukturnim projektima usmjerenim na smanjenje gubitaka energije u tranzitu trebali poticati povećanje energetske učinkovitosti i održivosti u tranzitnim zemljama. Dugoročna perspektiva obuhvaća uključivanje (potencijalnih) zemalja kandidatkinja i susjednih zemalja, posebno zemalja zapadnog Balkana koje nisu članice EU-a, u energetsku uniju. Naglašavamo važnost europsko-mediteranskog energetskog partnerstva i smatramo da bi energetska sigurnost trebala biti dio trenutne revizije Europske susjedske politike.