Političke smjernice Kluba zastupnika EPP-a za: hitan odgovor na rusku invaziju i agresiju koja je u tijeku u Ukrajini

05.04.2022

Političke smjernice Kluba zastupnika EPP-a za: hitan odgovor na rusku invaziju i agresiju koja je u tijeku u Ukrajini

Flags of Ukraine and the European Union

Geopolitička situacija u Europi stubokom se promijenila 24. veljače 2022. ruskim ničim izazvanim i neopravdanim ratom i agresijom, koji predstavljaju međunarodni zločin protiv Ukrajine. Ukrajina je dosad pokazala nevjerojatnu razinu otpora i izdržljivosti i spriječila Rusiju da ostvari svoje prvotne ratne ciljeve. Europska unija reagirala je brzo i odlučno i protiv Rusije i njezina suučesnika Bjelarusa uvela sankcije dosad nezabilježene razine. Sve analize upućuju na to da će ovaj rat potrajati. Stoga je, kako bi se ovaj rat što prije okončao, potrebno dodatno pojačati pritisak međunarodne zajednice na ruski režim.


Glavne političke smjernice za djelovanje:
 
  1. Isporuka oružja od strane EU-a i država članica i pružanje pomoći Ukrajini da se obrani. EU bi trebao dodatno iskoristiti Europski instrument mirovne pomoći i sva ostala sredstva koja su na raspolaganju kako bi pomogao u opskrbi oružjem.
  2. Potrebno je osigurati sigurne humanitarne koridore za civile koji bježe od napada i pojačati mrežu za distribuciju humanitarne pomoći EU-a Ukrajini (goriva, hrane, lijekova, električnih generatora i mobilnih kampova). Također, potrebno je otvoriti zelene kopnene koridore kako bi se u Ukrajinu dopremilo sve što je potrebno za povećanje poljoprivredne proizvodnje (npr. pesticidi i gnojiva), a iz Ukrajine otpremili svi poljoprivredni proizvodi koji se i dalje mogu izvoziti.
  3. Sada je trenutak za daljnje sankcije:
     
    • poziva se na hitan potpuni embargo na uvoz nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina iz Rusije, na potpuno odustajanje od Sjevernog toka 1 i 2 te na predstavljanje plana kojim će se nastaviti jamčiti kratkoročna sigurnost opskrbe energijom u EU-u;
    • iz sustava SWIFT trebalo bi isključiti i ruske banke uključene u trgovinu naftom i ugljenom;
    • države članice trebale bi u svim lukama EU-a zabraniti uplovljenje brodovima koji plove iz ili prema nekoj ruskoj luci. Naša se infrastruktura ne smije koristiti za jačanje ruskoga ratnoga stroja;
    • države članice trebale bi protjerati ruske veleposlanike akreditirane u njihovim zemljama kako bi se ruska diplomatska prisutnost svela na najmanju moguću mjeru;
    • sankcije protiv Bjelarusa moraju odražavati sankcije uvedene protiv Rusije kako bi se uklonile sve mogućnosti da Putin uz pomoć Lukašenka zaobiđe sankcije (primjerice sankcije u pogledu banaka i izvoza naftnih proizvoda);
    • uvođenje sekundarnih sankcija za sve subjekte koji bi pomagali ruskom i bjeloruskom režimu u izbjegavanju sankcija;
    • stajališta određenih zemalja koje podržavaju ili se suzdržavaju od osude Putinova režima i agresije moraju imati posljedice;
    • sankcije bi trebalo ukinuti tek kada posljednji vojnik okupacijskih snaga napusti ukrajinski teritorij na temelju sporazuma sklopljenog s legitimnom ukrajinskom vladom.
  4. Status Ukrajine kao države kandidatkinje: nakon službenog zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU-u podnesenog 28. veljače 2022. i zaključka Europskog vijeća od 10. i 11. ožujka u kojem stoji da Ukrajina pripada našoj europskoj obitelji, europske institucije trebale bi raditi na ostvarenju obećanja da će se Ukrajini bez odgode dodijeliti status države kandidatkinje i kako bi se izbjeglo da legitimne težnje Ukrajine i njezinih građana budu žrtve neprijateljskih zahtjeva s kojima se trenutačno suočavaju; nadalje, institucije bi trebale raditi na ubrzanoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a, prema modelu „sve osim institucija” i u skladu sa Sporazumom o pridruživanju.
  5. Fond za obnovu Ukrajine nakon rata (prema primjeru Marshallova plana): takva poruka pružila bi nadu Ukrajincima. Fond bi trebao biti izdašan i financirati se sredstvima EU-a i država članica, doprinosima donatora i ruskim reparacijama za ratnu štetu, što uključuje i rusku imovinu zaplijenjenu na temelju sankcija u skladu s međunarodnim pravom.
  6. Putina i Lukašenka proglasiti „ratnim zločincima”: pozivamo da se u okviru međunarodnog prava pokrenu sudski postupci radi istrage i kaznenog progona svih djela koja se pravno kvalificiraju kao ratni zločini.
  7. Rusija nakon Putina – moramo surađivati s ruskim narodom. Moramo pokazati da je EU spreman pomoći budućoj, demokratskoj Rusiji. Ruska oporba u svojem se radu suočava s poteškoćama, ne samo zbog Putinove represije, već i zbog učinaka sankcija Zapada. Ona mora znati da smo demokratsku i odgovornu Rusiju spremni ponovno pozvati u zajednicu nacija.

 

Drugi srodni sadržaj