Dokument o stajalištu: Moderna i socijalna Europa

Ovaj je sadržaj dostupan i u/na

Naše vrijednosti, načela i vizija

Naše viđenje društva i gospodarstva temelji se na kršćanskim vrijednostima i čvrstom uvjerenju da su ljudi slobodni i da moraju biti u centru socijalnog tržišnog gospodarstva. Naše su temeljne vrijednosti odgovornost, poštovanje, solidarnost i pravda, kao što su utvrdili utemeljitelji Europske zajednice, Robert Schuman, Alcide de Gasperi, Jean Monnet i Konrad Adenauer, koji su pripadali našoj političkoj obitelji.

Smatramo da je europski socijalni model temelj socijalnog tržišnog gospodarstva. Želimo unaprijediti i zaštiti socijalnu skrb i tržišno natjecanje, koje zahtijeva konstantne prilagodbe s obzirom na brze promjene u svijetu. U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) utvrđen je okvir u skladu s kojim tržišno natjecanje doprinosi socijalnoj pravdi, a socijalna pravda potiče tržišno natjecanje. Smatramo da bi pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Europska unija uvijek trebala uzimati u obzir socijalne zahtjeve, kako je navedeno u članku 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a).

Glavni cilj socijalne politike je građanima pružiti alate uz pomoć kojih mogu postati i ostati neovisni. Socijalnu bi politiku trebalo promatrati kao ulaganje koje će se dugoročno isplatiti jer će građani biti sposobni za samoodržanje i neovisni i jer će se izbjeći troškovi povezani s dugoročnim oslanjanjem na državnu pomoć.

Smatramo da ekstremizam i populizam u Europskoj uniji treba iskorijeniti, među ostalim i u regijama koje su u krizi, kako bi se građanima ponudile istinske mogućnosti u njihovim domovinama. Jedinstveno tržište je jedan od temelja Unije, a njegovo je ispravno funkcioniranje osnova za gospodarski oporavak Europe. U tom je kontekstu od velike važnosti mobilnost radne snage kao izvor europske konkurentnosti.

Baš kao i u drugim područjima (od zakona o zaštiti okoliša do jedinstvenog tržišta i Pakta o stabilnosti i rastu), inzistiramo na tome da svi relevantni dionici moraju u potpunosti i dosljedno primjenjivati i provoditi nacionalne i europske odredbe, uključujući i kolektivne ugovore. Poštovanje zakona preduvjet je za ispravno funkcioniranje poštenog jedinstvenog tržišta.

Uvjereni smo da je naše socijalno tržišno gospodarstvo snažno povezano s učinkovitim socijalnim dijalogom. U tom pogledu podržavamo obvezu Europske komisije i njezina predsjednika da ponovno pokrenu europski socijalni dijalog. Naglašavamo i da, u skladu s člancima 9. i 152. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri određivanju i provedbi politika na razini EU-a treba uzeti socijalni dijalog u obzir. Sposobnost socijalnih partnera za sudjelovanje u konstruktivnom socijalnom dijalogu ključna je za ravnotežu konkurentnosti i poštenja te stoga i za oblikovanje uravnoteženih i modernih socijalnih politika EU-a koje odražavaju potrebe zaposlenika i poslodavaca. Klub zastupnika EPP-a potiče socijalni dijalog korištenjem internetskih platformi za jačanje participativne demokracije.

1. Poticanje zapošljavanja

Na našem su dnevnom redu prije svega zapošljavanje, kvalificirana radna snaga i poduzetništvo. Pozivamo države članice da na najbolji mogući način iskoriste dostupne europske i nacionalne politike i financijske okvire za razvijanje uspješnih gospodarstava i tržišta rada te za promicanje ulaganja u ljude i otvaranje radnih mjesta.

1.1. Fondovi EU-a

Sa svojim proračunom od 86 milijardi eura, Europski socijalni fond i Inicijativa za zapošljavanje mladih glavni su instrumenti Europske unije za integraciju i reintegraciju radnika u tržište rada. Pozivamo na primjenu ciljanih i pojednostavljenih mjera kako bi se povećala sposobnost država članica za bolje iskorištavanje dostupnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, europskih kohezijskih fondova, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Inicijative za zapošljavanje mladih, ključnih instrumenata za povećanje zapošljivosti europskih građana.

1.2 Obrazovanje, usklađivanje vještina i osposobljavanje

Prednost dajemo ulaganjima u obrazovanje, uključujući dvojno obrazovanje, učenje jezika (među ostalim i jezika iz susjednih zemalja), osposobljavanje, pripravništvo, vještine, zapošljivost i poduzetništvo u Europi s pomoću programa i platformi kao što su Erasmus+ i EURES, kojima se milijunima Europljana omogućavaju prilike za stjecanje korisnih iskustava. Također podržavamo uspostavljanje europskog sustava za osposobljavanje uz rad utemeljeno na najboljim praksama iz tog područja u državama članicama – tako bi se povećala mobilnost, među ostalim i prekogranična mobilnost, radnih snaga EU-a, što bi dokazano pridonijelo rastu jer odgovara zahtjevima tržišta rada u državama članicama.

Smatramo da je potrebna bolja usklađenost programa obrazovanja i osposobljavanja s promjenjivim potrebama tržišta rada. Pozivamo Europsku komisiju i države članice da potaknu osposobljavanje i obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM) kako bi sadašnje i buduće radne snage stekle relevantne digitalne vještine. Treba poticati i programe dvojnog obrazovanja te kombiniranje mogućnosti za obrazovanje i za stažiranje. Podržavamo programe kojima se mlade nezaposlene osobe podučava digitalnim vještinama, kao što su primjerice otvoreni internetski tečajevi, te potičemo da se isti takvi programi ponude i generaciji 50+/aktivnim starijim osobama. Sadašnje obrazovne metode moraju se dopuniti praktičnom nastavom, primjerice programiranjem u školama, kao i potrebnom tehnološkom osnovom u školama i na sveučilištima. Smatramo da moramo razviti, zadržati i privući visokokvalificiranu, talentiranu i produktivnu radnu snagu u europske države te stvoriti povoljne uvjete kojima će se spriječiti odljev mozgova.

Povrh toga, trebalo bi poduzeti mjere kojima će se u većoj mjeri omogućiti priznavanje kvalifikacija i diploma diljem Europe, uključujući diplome i internetske certifikate kao što su certifikati masovnih otvorenih internetskih tečajeva, te priznavanje neformalnog učenja, kako bi se profesionalcima omogućilo da pridonose svojim znanjem i vještinama diljem Europe. Također potičemo Komisiju da instrument za radne kvalifikacije za radna mjesta, ESCO, uskladi s drugim instrumentima za kvalifikacije, kao što su Europski kvalifikacijski okvir (EQF), Europass, Europski sustav kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) i Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES), koji se koriste za obrazovanje, strukovno osposobljavanje i prethodno obrazovanje.

1.3 Uključivo tržište rada

Pozivamo na dodatne mjere u cilju integracije generacije 50+u tržište rada, poduzetništvo, obrazovanje i osposobljavanje kako bi se spriječila dugotrajna nezaposlenost i otklonio rizik od socijalnog isključivanja za tu kategoriju radnika i njihove obitelji. Namjeravamo se također boriti protiv dobne diskriminacije na tržištu rada i promicati okruženja pogodna za starije osobe.

Podržavamo mjere čiji je cilj rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, koja je najveći uzrok socijalnog isključivanja. S obzirom na to podržavamo novu preporuku Vijeća o dugotrajnoj nezaposlenosti. Pozivamo na inicijativu za integraciju zahvaljujući kojoj bi sve nezaposlene osobe koje nemaju posao duže od 12 mjeseci dobile pojedinačnu procjenu i ugovor o uključivanju na tržište rada kojim bi im se omogućilo ponovno uključivanje na tržište rada prije 18. mjeseca nezaposlenosti.

Djelotvorna integracija zakonitih izbjeglica i migranata ključan je zadatak nužan za funkcioniranje moderne socijalne Europe. Želimo s pomoću strukovnog i obrazovnog osposobljavanja i staževa utvrditi potencijal pojedinaca i poboljšati njihovu integraciju u okviru dvosmjernog procesa.

1.4 Radna mjesta u digitalnom sektoru

Gospodarstvo i tržište rada mijenjaju se zbog digitalizacije i šire primjene inovativnih, produktivnijih i učinkovitih tehnologija i usluga osmišljenih po mjeri. Vidimo mnoštvo mogućnosti za zapošljavanje u digitalnom sektoru i pozivamo relevantne dionike da potiču razvoj novih radnih mjesta u digitalnom sektoru u Europi. Velika koalicija za radna mjesta u digitalnom sektoru uspostavljena u suradnji s privatnim sektorom pozitivan je korak u tom smjeru. Potičemo i strategije za smanjivanje digitalnog jaza i promicanje jednake dostupnosti novih informacija i komunikacijskih tehnologija, posebno za osobe kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost.

1.5 Poduzetništvo

Moramo stvoriti snažniju kulturu poduzetništva, među ostalim i u sektoru proizvodnje, u obiteljskim poduzećima, malim i srednjim poduzećima te u mikropoduzećima poticanjem poduzetničkog duha i s njime povezanih znanja, vještina i sposobnosti. Stoga podržavamo inicijative kao što su Junckerov plan, mikrofinanciranje i drugi mehanizmi EU-a te pružanje potpore neovisnim profesionalcima. Smatramo da trgovačka društva i poduzeća, mala kao i velika, u najvećoj mjeri potiču rast i stvaranje radnih mjesta te da bi ona stoga trebala imati konkurentno okruženje bez ograničenja i dostupna sredstva kako bi im se omogućilo jednostavno osnivanje i otvaranje radnih mjesta. Podržavamo prebacivanje poreznog opterećenja s rada na široki sustav oporezivanja na različitim razinama. Više bi pozornosti trebalo dati i prelasku s izravnog na neizravno oporezivanje. Snažno podupiremo uvođenje poreznih modela i pojednostavnjenje postupaka za pridržavanje poreznih propisa koji će biti prilagođeni malim i srednjim poduzećima, poduzetnicima, mikrosubjektima i start-up poduzećima.

2. Razvoj socijalne kohezije i socijalnog ulaganja za europske građane

Pozitivna socijalna konvergencija preduvjet je za održivu modernu i socijalnu Europu otpornu na suvremene gospodarske i društvene izazove. Ona je ključna za postizanje povoljnih uvjeta za obitelji u Europi, stvaranje radnih mjesta, poboljšanje radnih uvjeta i standarda života te dobru socijalnu zaštitu, kao i za društveni napredak u visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu. Smatramo da je za održiv gospodarski rast nužna pozitivna socijalna konvergencija te da su za nju potrebni učinkovit i pošten zakonodavni i politički okvir te odgovorne fiskalne politike u svim regijama Europe kako bi se postigli ciljevi strategije Europa 2020.

2.1. Prihodi i plaće u Europi

Smatramo da svi građani i obitelji u Europi imaju pravo na prihod ili potporu kojima mogu pokriti životne troškove. Prvi korak k socijalnoj pravdi i održivoj demografiji je ocjenjivanje potreba građana EU-a. Mehanizmi socijalne potpore ne smiju pogodovati nastavljanju socijalne ovisnosti i moraju obuhvaćati poticaj za obrazovanje ili uključivanje u tržište rada.

Svi bi europski radnici trebali imati dovoljne plaće za pristojan život. Alarmantno je da je trenutačno čak 8,9 % europskih radnika izloženo riziku od siromaštva. Pozivamo na oblikovanje i provedbu učinkovitih korektivnih mjera. Te bi mjere trebale biti oblikovane na razini država članica uz poštovanje njihovih običaja, tradicija i proračunskih mogućnosti, istovremeno uzimajući u obzir njihovu društveno-gospodarsku stvarnost i stavove socijalnih partnera, korisnika i svih drugih dionika. Smatramo da je dinamično tržište rada ključno za omogućavanje većih plaća i socijalne zaštite za sve građane.

2.2. Borba protiv siromaštva

Klub zastupnika EPP-a ne želi da ijedan dio našeg društva bude marginaliziran. Za razdoblje 2014. – 2020. više od 3,8 milijarde eura namijenjeno je Fondu europske pomoći za najpotrebitije. Stoga sve relevantne dionike pozivamo da iskoriste dostupna sredstva za smanjivanje rizika od siromaštva na najučinkovitiji mogući način. U prvom koraku pozivamo na donošenje mjera kojima će se siromašnima pružiti najnužnija pomoć, a zatim i na uspostavljanje popratnih mjera prilagođenih pojedinačnim slučajevima kojima će se ostvariti mogućnost za samostalan i pristojan život siromašnih njihovim uključivanjem u tržište rada. Smatramo i da treba staviti veći naglasak na aktivnosti koje u tom području organizira crkva kako bi se omogućila provedba njihovih djelotvornih i važnih doprinosa.

Ne treba zaboraviti na starije osobe, osobito na žene. Starije žene posebno su podložne siromaštvu, prije svega zbog izrazito velike razlike u mirovinama na temelju roda. Stoga potičemo države članice da uvedu posebne mjere, kao što su naknade za razdoblja skrbi, minimalne penzije i naknade za članove obitelji umrlih osoba te da razmjenjuju najbolje prakse u tom području.

Pozivamo Europsku komisiju i države članice da prilagode postojeće instrumente kako bi ih se bolje usmjerilo na kućanstva u kojima nema zaposlenih članova poboljšanom socijalnom integracijom i mogućnostima zapošljavanja za članove takvih kućanstava. Ti bi instrumenti zajedno s najboljim praksama na razini država članica stoga također bili važan alat za smanjivanje siromaštva djece u Europi.

Vjerujemo u potencijal socijalnog i solidarnog gospodarstva kad je riječ o rješavanju brojnih društvenih problema na inovativan i troškovno učinkovit način. Stoga predlažemo da Komisija da novi poticaj za socijalna ulaganja.

2.3. Ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života

Smatramo da je u svim državama EU-a potrebna lako dostupna infrastruktura za skrb o djeci kojom bi se postigla bolja ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života. Pozivamo i na poboljšanje dostupnosti usluga pružanja skrbi za roditelje, obitelji i pojedince kojima su one potrebne. Podržavamo poslodavce koji su osjetljivi na takve poteškoće te pokušavaju pronaći rješenja koja doprinose dobrobiti na radnom mjestu, ali prije svega omogućavaju zaposlenicima da postignu bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Uviđamo da u našem društvu majke i očevi imaju ključnu ulogu te pozdravljamo i podržavamo inicijativu koju je najavila Komisija, a kojom će se promicati veće sudjelovanje žena u tržištu rada uklanjanjem prepreka za ravnotežu između poslovnog i privatnog života u korist pojedinaca/obitelji i poduzeća.

Uviđamo i važnost skrbi za djecu i druge članove obitelji kojima je skrb potrebna. Podržavamo sve mjere na razini država članica kojima bi se prepoznala vrijednost neplaćenog rada skrbnika i smatramo da bi se taj rad trebao priznati u mirovinskim sustavima, čime bi se smanjila razlika u mirovinama muškaraca i žena.

Cjeloživotno zdravo starenje mora postati temeljni koncept za oblikovanje politika. Treba početi od djetinjstva kako bi se poboljšala kvaliteta života u starosti. Takav bi program trebao obuhvatiti i visoke standarde zdravlja i sigurnosti na radu tijekom cijelog radnog vijeka.

3. Dobar zakonodavni i politički okvir

Poštujemo ugovore kojima se, u skladu s načelom supsidijarnosti, (člancima 151. do 161. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) EU-u daje pravo da podupire i dopunjava aktivnosti država članica u područjima zdravlja i sigurnosti na radu, radnih uvjeta, socijalne sigurnosti i zaštite, informiranja i savjetovanja radnika, uključivanja osoba u nepovoljnom položaju i integracije državljana trećih zemalja koji zakonito borave na teritoriju Unije.

Smatramo da se europskim radnim i socijalnim pravom moraju utvrditi minimalni socijalni standardi za cijelu Europu, čime će se osigurati ravnopravni uvjeti za sve građane i poduzeća te ojačati socijalna i regionalna kohezija, među ostalim i u najudaljenijim regijama. Međutim, svjesni smo da se svakim europskim zakonodavstvom mora zajamčiti ravnoteža između potreba različitih država članica, sektora, radnika i prava građana. Uvođenje bilo koje nove norme na europskoj razini mora biti opravdano, proporcionalno i zasnovano na podrobnoj procjeni utemeljenoj na dokazima i poštovanju nacionalnih običaja i tradicija.

Podržavamo reforme tržišta rada kojima se potiče integracija nezaposlenih osoba u tržište rada većom unutarnjom i vanjskom fleksibilnošću za poslodavce i pružanjem sigurne i održive socijalne zaštite za radnike. Takvim bi se reformama trebalo uravnotežiti ambiciozne standarde za zaštitu radnika i veće mogućnosti uključivanja nezaposlenih osoba u tržište rada.

Europa mora izvršavati ciljeve i izbjegavati prazna obećanja. Klub zastupnika EPP-a poziva na program pametnog donošenja propisa kojim će se olakšati ispravno jačanje i provedba socijalnog zakonodavstva EU-a te zajamčiti da sredstva dođu do pravih korisnika. Naglašavamo da je, u skladu s člancima 9. i 152. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, socijalni dijalog i dalje ključan dio našeg socijalnog tržišnog gospodarstva tijekom cijelog postupka pametnog donošenja propisa.

Taj bi program trebao biti sveobuhvatan i izravno povezan s procesom europskog semestra. Njime bi se trebale ojačati zajednička analiza i definicija strategija kako socijalnih tako i ekonomskih dimenzija država članica te istaknuti potreba za usklađivanjem tih kriterija.

Uviđamo da se uključivanjem pokazatelja koji se odnose na područje zapošljavanja u postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže bolje odražavaju kretanja u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u okviru procesa europskog semestra. Podupiremo davanje iste važnosti tim pokazateljima kao i drugim glavnim pokazateljima čime će se omogućiti da oni potaknu dubinsku analizu kako bi se, kad je to potrebno, prikladnim strukturnim reformama poboljšao rezultat politika zapošljavanja i socijalnih politika.

3.1 Socijalna zaštita radnika

Klub zastupnika EPP-a podupire odgovorne i djelotvorne politike socijalne zaštite zasnovane na pravima i obvezama. Države članice također bi trebale jamčiti socijalnu zaštitu radnika u pogledu mirovina osiguravanjem mirovina iz javnih mirovinskih sustava dovoljnih za pristojan životni standard i zaštitu od siromaštva u starijoj životnoj dobi, kao i promicanjem dodatnih mirovinskih programa povezanih s ugovorima o radu kao dodatnog pokrića. Države članice morale bi u skladu s načelom supsidijarnosti zadržati punu nadležnost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od „stupova” mirovinskog sustava u pojedinim državama članicama. Međutim, potrebno je uspostaviti europski sustav za praćenje mirovinskih prava.

S obzirom na porast očekivanog životnog vijeka u svim državama članicama EU-a od prosječno 2,5 godine svakih 10 godina te na demografske promjene u Europi, pozivamo države članice da hitno provedu potrebne strukturne promjene, među ostalim i u mirovinskim sustavima, kako bi se zajamčile održiva socijalna zaštita za sve građane i međugeneracijska solidarnost.

Smatramo da ugovori na neodređeno vrijeme trebaju biti standard, a to se može potaknuti odgovarajućim mjerama. Rad na nepuno radno vrijeme, rad na određeno vrijeme, sezonski rad i drugi oblici ugovora također su potrebni kako bi se poduzećima i radnicima omogućili razni oblici ugovora. Ipak, pozivamo da se poduzmu mjere kojima će se zajamčiti da svaka vrsta ugovora koja se ponudi radniku odgovara njegovim obvezama i dužnostima te da ne dolazi do zlouporabe i spekulacije. Smatramo da su raznolikost, fleksibilnost i sigurnost od velike važnosti i za zaposlenike i za poslodavce.

Podupiremo mjere za borbu protiv neprijavljenog rada u svim oblicima te protiv nesigurnosti radnih mjesta. Za nas su nesigurna radna mjesta ona koja ne poštuju europske i nacionalne standarde, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, i/ili ona na kojima se ne mogu steći dovoljna sredstva za pristojan život ili prikladna socijalna zaštita.

Pozivamo na donošenje jednostavnijih i djelotvornijih propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu te na jačanje sposobnosti malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća za uspostavu učinkovitih i djelotvornih mjera za sprečavanje rizika, kao što je utvrđeno europskim i nacionalnim zakonodavstvom, uz poštovanje prava radnika. Inzistiramo na tome da zaposlenici koji rade nove vrste poslova zaslužuju prikladnu zdravstvenu i sigurnosnu zaštitu prilagođenu novim okolnostima, kao što su stres, profesionalna premorenost i mišićno-koštani poremećaji. Željeli bismo također iskoristiti priliku koja se pruža zahvaljujući digitalizaciji poslova za stvaranje sigurnog i fleksibilnog sustava radnog vremena u cilju postizanja bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

3.2 Jednake mogućnosti

Predani smo poboljšanju uključivosti europskog tržišta rada i zato podupiremo mjere za ispravljanje propusta u europskim zakonima protiv diskriminacije pri zapošljavanju, posebno u pogledu osoba s invaliditetom. Uz to, podupiremo provedbu Direktive Vijeća 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja bez odgađanja.

Klub zastupnika EPP-a snažno se zalaže za potpunu ravnopravnost muškaraca i žena u pogledu plaća i mirovina, kao i u pogledu napredovanja, u svim državama članicama. Pozivamo na ciljane mjere usmjerene na povećanje stope zaposlenosti žena kako bi se smanjila dugotrajna razlika u zapošljavanju između muškaraca i žena od 11,5 % te kako bi se iskoristio puni potencijal sposobnosti i vještina žena na tržištu rada.

3.3. Mobilnost radne snage

Mobilnost je izvor konkurentnosti na jedinstvenom tržištu. Ne smije se odstupati od osnovnih i temeljnih načela EU-a kao što je sloboda kretanja. Stoga se zauzimamo za slobodu kretanja radnika i mobilnost regulirane jasnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Istovremeno ne smijemo tolerirati nikakvu zlouporabu, prevare ili nedostatnu provedbu postojećih zakona EU-a.

Pozivamo države članice da zajamče jednake uvjete unutar Europske unije. U tom pogledu pozivamo na akcijski plan za otklanjanje uočenih nedostataka u trenutnim propisima, borbu protiv socijalnog dampinga u okviru nezakonitih socijalnih praksi i jačanje učinkovitih kontrola. Pozivamo države članice da osnuju jedinstvenu kontaktnu točku, kao i jedinstvenu nacionalnu internetsku stranicu u cilju informiranja, savjetovanja i pomaganja prekograničnih radnika u pogledu posljedica rada u drugoj državi članici na fiskalnu i socijalnu sigurnost.

Zlouporabe i prijevare mogu se riješiti samo ako EU i nacionalni zakonodavci stvore djelotvoran, provediv i prilagođen zakonodavni okvir zasnovan na međusobnoj suradnji, a države članice moraju poboljšati kontrolu i pobrinuti se da ona bude proporcionalna, opravdana i nediskriminacijska. No legitimna i legalna borba protiv prijevara ne smije se koristiti kao izlika za preispitivanje odredbi Ugovora, uključujući i načelo slobode kretanja osoba i usluga prema kojem se građane druge države članice mora tretirati jednako kao građane države članice domaćina.

Pozdravljamo plan Komisije da utvrdi i ukloni nedostatke u koordinaciji minimalnih prava na socijalnu sigurnost diljem Europe prilagodbom Uredbe 883/2004 i Provedbene uredbe 987/2009 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Moramo spriječiti da se prilagodba zakonodavstva o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koristi kao alat za nepoštenu konkurenciju.

Svjesni smo da još uvijek postoje problemi s provedbom Direktive o upućivanju radnika. S obzirom na to pozivamo države članice da pravovremeno provedu Provedbenu direktivu o upućivanju radnika i analizu učinka njezine provedbe kako bi se spriječila zlouporaba. Komisija je najavila objavljivanje paketa mjera za mobilnost radne snage, uključujući i ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika. Inzistiramo na tome da bi se, započne li se taj postupak, trebalo dotaknuti samo nužnih i neriješenih elemenata kako bi se zajamčili pravedan tretman radnika i jednaki uvjeti za poduzeća. Revidirana Direktiva mora i dalje olakšavati slobodu pružanja usluga. Sve predložene mjere moraju biti jasne, proporcionalne, nediskriminacijske i opravdane te poštovati različite mehanizme određivanja plaća. Pozivamo na poboljšanje prekogranične suradnje između odgovornih inspekcijskih službi i na elektroničku razmjenu informacija i podataka kako bi se mogle provoditi bolje kontrole u cilju suzbijanja i sprečavanja zlouporabe.

  • stajališta

Za što se zalažemo

No result

Drugi srodni sadržaj

No result